Bosna i Hercegovina se suočava s nizom ključnih ekonomskih pitanja – od upravljanja aerodromima i izvoza drvnih proizvoda, do izazova u namjenskoj industriji. EU regulative i mogućnosti dodatnog povezivanja s bh. dijasporom otvaraju nove izazove i prilike za domaću privredu.
U narednim danima bavit ćemo se upravo tim temama.
Koncesije, EU regulative i izazovi domaće industrije
Sarajevski aerodrom zabilježio je rekordan promet u augustu s više od 311.000 putnika, što predstavlja rast od 20,4 posto u odnosu na prošlu godinu, pokazuju podaci EX YU Aviation. Od početka godine do kraja augusta registrirano je 1,55 miliona putnika, a trend rasta očekuje se i u septembru.
I dok aerodrom bilježi rekordne rezultate, sve glasnije se otvara pitanje njegove budućnosti. Već godinama se govori o mogućnosti da se Međunarodni aerodrom u Sarajevu stavi pod koncesiju. Dio zvaničnika zagovara takvo rješenje, stručnjaci upozoravaju da to nije rješenje i da bi pod koncesiju trebali dati aerodrome koji imaju probleme u poslovanju.
Depositphotos
U regiji su koncesije i javno-privatna partnerstva uobičajeni, dok u BiH aerodromi i dalje posluju kao javna preduzeća. Iskustva iz Evrope pokazuju da se privatizacija najčešće odnosi na velike aerodrome sa značajnim brojem putnika. Stoga ostaje otvoreno pitanje koji bi model bio najpogodniji za BiH, posebno za Sarajevski aerodrom, uzimajući u obzir veličinu tržišta i očekivani daljnji rast prometa.
I dok se bh. aerodromi suočavaju s pitanjima upravljanja i koncesija, domaća drvna industrija istovremeno se suočava s vlastitim izazovima zbog novih EU regulativa. Drvna industrija se mora prilagoditi novoj EU uredbi o sprečavanju krčenja i degradacije šume (EUDR) koja od 30. decembra 2024. zahtijeva dokaz o legalnom i održivom porijeklu drvnih proizvoda. Iako je BiH svrstana u "niskorizičnu grupu", domaće kompanije moraju ulagati u digitalno praćenje porijekla, ugovorne obaveze prema dobavljačima i sistem dokumentacije. Pravilna implementacija ovog sistema može predstavljati priliku za jačanje pozicije na tržištu EU.
Koliko su naše kompanije spremne na ovaj izazov, saznat ćemo krajem mjeseca na skupu Vanjskotrgovinske komore BiH, gdje će biti predstavljene detaljnije informacije i iskustva iz prakse.
Igman, dijaspora i rastući trend creator economy
Istovremeno, kompanija Igman d.d. Konjic bori se s problemima u proizvodnji i padom dobiti. Naime, proizvodnja municije obustavljena je zbog zabrane izvoza baruta iz Srbije. Ovo i nije prvi put da je firma primorana zaustaviti rad iz istog razloga. Uprava je još u julu priznala da je zabrana izvoza iz Srbije uzrokovala višemjesečne zastoje u proizvodnji. Ipak, do danas kompanija nije razvila širu mrežu dobavljača niti je osigurala alternativne izvore ove strateške sirovine.
Proizvodnja municije obustavljena je zbog zabrane izvoza baruta iz Srbije/Bloomberg Adria
Dok se domaće kompanije suočavaju s nizom izazova, u BiH se pokreće prvi online forum "Ekonomski most s bh. dijasporom", inicijativa Ministarstva vanjskih poslova usmjerena na jačanje institucionalnih veza, mapiranje poslovnih prilika i poticanje investicija u rani i srednji privatni sektor.
Provjerit ćemo s predstavnicima Ministarstva koji je osnovni cilj foruma, a s bh. dijasporom razgovarati o tome šta im najviše otežava ulaganje i investiranje u BiH.
Rastući trend creator economy u BiH
Creator economy označava trend u kojem influenseri, muzičari i druge javne ličnosti koriste svoju popularnost na mrežama za pokretanje vlastitih brendova i proizvoda. Time prelaze iz uloge promotora u ulogu poduzetnika koji direktno monetiziraju svoju zajednicu. Najpoznatiji primjer je MrBeast, koji je, izgradivši ogromnu bazu pratilaca, lansirao uspješne projekte poput vlastitog brenda hrane i čokolade.
I u BiH već postoji nekoliko primjera influensera i javnih ličnosti koji na sličan način grade svoje brendove i proizvode, a mi ćemo provjeriti ko su oni.
.webp){kind=icon}
