.webp){kind=icon}
Ako je itko sumnjao da je doba snažnih fiskalnih poticaja u Europskoj uniji (EU) prošlo, treba pogledati što se događa u najvećem europskom gospodarstvu.
Politički čelnici u Njemačkoj, nakon odluke Ustavnog suda o izvanproračunskim fondovima, u kriznom su funkcioniranju u trenutku kada proračun preuređuju za iduću godinu i ponovno promišljaju strategiju upravljanja javnim financijama.
Više njemačkih vlada je takozvanu kočnicu duga zaobilazilo kroz izvanproračunske fondove. Kočnica za dug ustavna je kategorija koja postavlja stroga ograničenja na veličinu proračunskog deficita i javnog duga. Ovoga je puta sud presudio ideji da se izvanredni fondovi stvoreni u vrijeme pandemije preusmjere na investicije za ozelenjivanje i moderniziranje gospodarstva.
Premda se radi o slučajnosti, zanimljivo je uočiti da se njemačka kriza odvija u trenutku kada bi članice EU-a trebale ući u razdoblje štedljivijih vlada nakon slobode u potrošnji prvo zbog pandemije, a onda energetske krize izazvane ruskom invazijom na Ukrajinu.
Kako se zasad odgovorilo na posljedice tih izvanrednih stanja, od 1. siječnja ponovno bi se na snagu trebalo vratiti stara ograničenja od proračunskog deficita ne većeg od tri posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) i javnog duga ne većeg od 60 posto BDP-a. Ministri financija se trenutačno hrvaju s detaljima oko tog plana, no šira slika jasna je: ne može se dopustiti da se zaduživanje bez nadzora nastavi.
"Imali smo snažne fiskalne poticaje. Bez obzira vrati li se fiskalno pravilo u siječnju ili se ne budu mogli organizirati do sredine godine, mislimo da će postojati pritisak na gospodarstva da stisnu proračune", ocjenjuje Jason Davis iz banke JPMorgan Chase.
Vlade se već počinju kretati u tom pravcu potaknute višim troškovima zaduživanja te pomnijim praćenjem od investitora i agencija za kreditni rejting. Dugoročniji pritisci poput zelene tranzicije, demografije ili smanjivanja raspoložive radne snage samo su dodatni poticaji.
Dužnosnici EU-a su u prognozama objavljenim sredinom ovoga mjeseca najavili da će fiskalna politika doživjeti stezanje i još se snažnije odraziti na rast u 2024. godini. Naveli su i da se smanjuje ukupna razina duga kao postotak BDP-a.
Ujedinjeno Kraljevstvo se suočava sa sličnim pritiscima. U toj zemlji će do 2027.–2028. porezna presija narasti na najvišu razinu od kraja Drugog svjetskog rata.
Istodobno, London i druge velike europske ekonomije otkrivaju koliko je teško odvojiti birače od dodatne pomoći i stimulansa.
U Italiji, koja ima razinu javnog duga od oko 140 posto BDP-a, premijerka Giorgia Meloni provodi mjere koje će zadržati proračunski deficit iznad tri posto BDP-a do 2026.
Francuska, koja ima manji dužnički teret premda i zahtjevnije biračko tijelo, našla se na listi fiskalnih prekršitelja Europske komisije zbog toga što planirani proračun za 2024. nije u skladu s fiskalnim smjernicama.
Premda Bruxelles smatra da je Njemačka bila previše velikodušna kad je riječ o energetskom paketu pomoći, Berlin se ipak ističe u fiskalnom oprezu s omjerom javnog duga u BDP-u više od dvostruko manjim od talijanskog.
Talijanski omjer javnog duga i BDP-a više je od dvostruko veći od njemačkog
Svojevrsna alergija Njemačke prema proračunskom manjku utemeljena je na nesklonosti samih građana k zaduživanju. Prije pandemije, u vrijeme vrlo niskih troškova zaduživanja, takav se odnos među međunarodnim ekonomskim promatračima smatrao apsurdnim. No tijekom pandemije, Njemačka je mogla dati veliku fiskalnu potporu kućanstvima i tvrtkama, a nakon toga slično je postupila i nastupom energetske krize.
Štoviše, veliki EU-ov program pomoći zemljama teško pogođenim pandemijom poput Italije mogao se provoditi jedino uz njemačku potporu.
Njemački fiskalno agresivan ministar financija Christian Lindner snažan je zagovornik vraćanja proračuna u normalu, no isto tako je zagovarao izvanproračunske fondove kao način zadovoljavanja političkih prohtjeva koalicijskih partnera usmjerenih na investicije u zelene projekte i zadržavanje razine socijalne zaštite.
Taj je pristup sada u rasulu.
Njemački proračunski problemi još su jedan znak da se fiskalna klima u EU-u mijenja. Europska "zabava" fiskalnim poticajima već se počela privoditi kraju, a suci njemačkog ustavnog suda samo su ugasili svjetla.
