.webp){kind=icon}
U Adria regiji može se očekivati solidan rast bruto domaćeg proizvoda u ovoj godini pod utjecajem snažne domaće potražnje, rastućih plaća te infrastrukturnih investicija, naročito u Sloveniji i Hrvatskoj, smatraju analitičari Bloomberg Adrije.
Događaji kao što je Expo 2027 u Srbiji osnažit će ekonomske aktivnosti, a oporavak inozemne potražnje će dati poticaj izvozu iz regije.
Također smatraju da će fiskalna politika ove godine ostati ekspanzivna uslijed javnih investicija i socijalnih izdataka, čemu u prilog ide i održavanje izbora, no zbog fiskalne konsolidacije potrošnja će se smanjiti u idućoj. Za investicije će ključan biti priljev novca iz europskih fondova, naročito u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini (BiH), a proračunski deficiti ostat će upravljivi.
Cijelu analizu možete preuzeti OVDJE.
Monetarne politike diljem Adria regije će popuštati kako se očekuje da Europska središnja banka smanji kamatnu stopu za 50 baznih bodova do kraja godine, a središnje banke Srbije i Sjeverne Makedonije će se slično ponašati kako se inflacija stabilizira.
Tijekom ove i iduće godine stopa inflacije će se, smatraju analitičari Bloomberg Adrije, stabilizirati na nižim razinama, ali će i dalje biti pod pritiskom domaće potražnje i rasta plaća, naročito u sektoru usluga. Slovenija i BiH će imati umjerenu inflaciju od dva do tri posto, a Hrvatska i Sjeverna Makedonija bi mogle imati više stope zbog snažne potražnje i turizma. U Srbiji bi prosječna stopa ove godine mogla biti 4,7 posto s tendencijom daljnjeg slabljenja.
Prema prognozi tima analitičara, Hrvatska će ove godine imati gospodarski rast od 3,5 posto.
"Poboljšana vanjskotrgovinska bilanca, posebice vidljiva u travnju, ukazuje na jaču inozemnu potražnju, što potiče izvoz. Turistička sezona dat će poticaj izvozu usluga u kontekstu porasta globalnih putovanja i značajnog povratka zapadnoeuropskih turista. U 2025. godini predviđamo rast od 2,7 posto pod utjecajem visoke baze u potrošnji i turizmu. Budući rast će se vrtjeti oko povećanih investicija, posebice u industriji kako se kamatne stope smanjuju te struktura izvoza poboljšava", navode analitičari.
Za Sloveniju se predviđa rast od 2,1 posto ove godine, a faktori su također snažna potrošnja i oporavak inozemne potražnje. U idućoj bi godini rast mogao biti dva posto.
"Zbog kroničnog manjka radne snage i rastućih troškova rada, investicije će se fokusirati na poboljšanje produktivnosti i kapitalno intenzivne aktivnosti ključne za srednjoročan rast", smatraju analitičari Bloomberg Adrije.
Za Srbiju je predviđen ovogodišnji rast od 3,5 posto. Tamo će domaća potrošnja ubrzati dok bi investicije trebale ostati snažne, posebice zbog Expoa 2027, a oporavit će se i vanjska potražnja. Za 2025. se također očekuje rast od 3,5 posto.
BiH bi trebala ostvariti rast od 2,8 posto. Ta zemlja, ocjenjuju analitičari, zbog popriličnog bazena nezaposlenih i relativno niske razine plaća ostaje atraktivno odredište za izravna strana ulaganja koja onda jačaju proizvodnju, zaposlenost i izvoz. Za iduću godinu prognoziran je rast od tri posto.
U Sjevernoj Makedoniji rast će ove godine ubrzati na 2,4 posto i iduće na tri posto. Tu su također glavni faktori poboljšanja domaća potrošnja, rast investicija i oporavak izvoza, posebice kako se oporavlja ekonomski sentiment u Njemačkoj.
Do kraja ove godine analitičari ne očekuju veća obveznička izdanja u Adria regiji.
Kako znamo, Hrvatska nastavlja nuditi državne vrijednosne papire građanima i, prema najavama, novo takvo izdanje se priprema uskoro, ali vjerojatno s nešto dužom ročnošću između dvije i pet godina.
Sjeverna Makedonija se oslanja na češća izdanja manjih iznosa, a Srbija je nedavno izbacila obveznicu vrijednosti 1,5 milijardi dolara. BiH se prvenstveno oslanja na kredite međunarodnih institucija.
Slovenija svoje financijske potrebe uobičajeno rješava izdanjima na početku godine.
Na početku 2025. dospijeva veća količina duga, na razini iznad petogodišnjeg prosjeka, što može stvoriti uzlazni pritisak na prinose.
To posebice vrijedi za Hrvatsku, gdje dospijeva rekordnih šest milijardi eura, što uključuje takozvane narodne trezorske zapise i obveznice.
--- Članak dopunjen video sadržajem
