.webp){kind=icon}
Godišnja stopa inflacije u Europskoj uniji pala je u listopadu na 3,6 posto s rujanskih 4,9 posto, pokazali su najsvježiji podaci Eurostata objavljeni u petak. Inflacija se na sadašnjoj razini posljednji puta nalazila u rujnu 2021. godine, pet mjeseci prije nego što je počeo ruski napad na Ukrajinu koji je ionako složenu globalnu pandemijsku makroekonomiju dodatno zakomplicirao.
S ruskom invazijom naglo su i visoko skočile cijene energenata, a upravo su cijene energije, koje su u odnosu na prošlu godinu pale za više od deset posto, bile najzaslužnije za dodatno usporavanje stope inflacije u listopadu. Mjesec dana prije inflacija u Uniji je po prvi puta pala ispod pet posto, nakon što se tijekom ljeta kretala oko šest posto. Prije godinu dana iznosila je 11,5 posto.
Poput Hrvatske, cijene usluga te hrane i pića ponajviše guraju inflaciju prema gore. Usluge su u godinu dana poskupile 4,6 posto, a hrana i pića za 7,4 posto, otkrivaju podaci Eurostata.
Među pojedinim članicama Unije inflacija u ovom trenutku najviše muči stanovnike Mađarske i Češke. U susjednoj Mađarskoj cijene su u listopadu u prosjeku bile 9,6 posto više nego lani, a u Češkoj 9,5 posto. Društvo u vrhu im još rade Rumunjska s rastom od 8,3 posto, te Slovačka s rastom od 7,8 posto iako ni Hrvatska niti Slovenija nisu daleko. Kod nas su prošlog mjeseca cijene bile 6,7 posto više nego godinu prije, a u Sloveniji 6,6 posto.
S druge strane tablice, najnižu stopu inflacije, čak i ispod nule imaju Belgija, Nizozemska i Danska. U Belgiji je ona iznosila -1,7 posto, u Nizozemskoj -1 posto, a u Danskoj -0,4 posto.
U Eurostatu ističu da je u usporedbi s rujnom godišnja inflacija pala u 22 države članice, a porasla u njih pet. Radi se o Češkoj, Estoniji, Grčkoj, Španjolskoj i Švedskoj.
Na mjesečnoj razini cijene su u listopadu u Uniji porasle za 0,1 posto, kao i u eurozoni koja okuplja članice sa zajedničkom valutom. Godišnja stopa inflacije u eurozoni dodatno se u listopadu približila ciljanoj vrijednosti od oko dva posto kojoj svojom monetarnom politikom stremi Europska središnja banka (ECB). Mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena ona je iznosila 2,9 posto, dok je mjesec dana ranije bila 4,3 posto.
No taj oštriji pad opće stope ipak treba uzeti s dozom rezerve pošto temeljna inflacija – ona u čiji izračun ne ulaze cijene hrane i energenata, a koju ECB koristi kao glavno mjerilo – ipak sporije pada. U listopadu je ona iznosila 4,2 posto, u usporedbi s 4,5 posto mjesec dana ranije.
