.webp){kind=icon}
Inflacija u Europskoj uniji je u rujnu pala na 4,9 posto s razine od 5,9 posto u kolovozu, pokazuju najnoviji podaci Eurostata. Mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena, godišnja stopa inflacije je ispod razine od pet posto posljednji puta bila u listopadu 2021. godine, odnosno prije puna 23 mjeseca.
Inflacija je iznad dva posto – razine kojoj svojom monetarnom politikom stremi Europska središnja banka – skočila još u ljeto te godine. Pandemijski rast cijena dobio je novu dimenziju ruskom invazijom na Ukrajinu u veljači 2022. godine, nakon čega je prosječna inflacija u EU-u skočila na osam i više posto. Svoj maksimum u aktualnom ciklusu inflacija je dosegnula u listopadu lani, kad je dotaknula 11,5 posto.
Među članicama Unije najgore su prošli stanovnici baltičkih država i Mađarske, gdje je ona u pojedinim mjesecima prelazila i 20 posto. S druge strane, kroz inflacijsku krizu najležernije su prošli stanovnici Francuske i Malte. Godišnja stopa inflacije u Francuskoj niti u jednom trenutku dosad nije prešla 7,3 posto, a na Malti 7,4 posto.
Hrvatska, gdje se vanjskim faktorima u rastu cijena priključio još i prelazak s kune na euro – koliko god se domaća vlast trsila dokazati da promjena valute nije imala utjecaj na poskupljenja – nalazi se u grupi država koje je inflacija dosta pogodila, ali ipak nismo iskusili najgore. Kod nas je najviša stopa bila 13 posto, u studenom lani. Do ovogodišnjeg rujna se spustila na 7,4 posto, ali je još uvijek dosta iznad prosjeka EU-a.
Najniže stope u Uniji u devetom mjesecu imale su Nizozemska, gdje su prosječne cijene bile čak i 0,3 posto niže nego godinu prije, te Danska s porastom od 0,6 posto, i Belgija s porastom od 0,7 posto.
U Eurostatu pojašnjavaju da su inflaciju u rujnu prema gore najviše gurale cijene u sektoru usluga, nakon kojih su slijedili hrana, alkoholna pića i duhanski proizvodi. Inflacijski pritisak prema dolje stvarale su cijene energije koje su u rujnu bile 4,6 posto niže nego godinu prije.
Na mjesečnoj razini cijene su u EU-u u prosjeku bile 0,3 posto više nego u kolovozu. Nova brojka predstavlja blago usporavanje u odnosu na kolovoz, kad su cijene na mjesečnoj razini porasle za pola postotka.
Među pojedinim članicama cijene su u rujnu najbrže padale u Češkoj i Nizozemskoj, za po 0,8 posto, dok je rast bio najviši u Grčkoj i Italiji, gdje su one porasle za 1,9, odnosno 1,7 posto. U Hrvatskoj su cijene u rujnu bile 0,7 posto niže nego mjesec dana ranije, što je, uz kratkotrajnu iznimku u prosincu 2022. godine, bilo i prvi puta da one padaju na mjesečnoj razini još od kraja 2020 godine.
