Broj radnih mjesta u britanskoj ekonomiji opet je pao tokom kvartala koji se završio zaključno s augustom, označavajući najduži pad zapošljavanja od početka pandemije virusa korona i znak da se inflacioni pritisci možda smiruju.
Zapošljavanje je opalo za 82.000 od juna do augusta nakon pada od 133.000 od maja do jula, saopćeno je iz Ureda za nacionalnu statistiku (ONS) u utorak. To je treći uzastopni tromjesečni period u kojem je zapošljavanje opalo u poređenju sa prethodna tri mjeseca, što je najgori period od početka 2021. godine.
ONS je promijenio način na koji računa podatke koje je objavio u utorak nakon što je odgodio objavljivanje podataka o nezaposlenosti i zapošljavanju "da bi proizveo najbolje moguće procjene".
Nova računica ukazuje na to da bi tržište rada moglo biti malo čvršće nego što su prethodni podaci ONS-a sugerisali. Revidirani pad od 133.000 zaposlenih od maja do jula, prema novoj metodologiji, bio je manji od pada od 207.000 prema starim procjenama.
Šta kaže Bloomberg Economics...
"Široka slika ostaje da se tržište rada hladi. Eksperimentalna priroda podataka također će vjerovatno značiti da će centralna banka više pažnje posvetiti napretku koji je ostvaren u potrošačkim cijenama i pritiscima na plate od svog sastanka u septembru. I to će ekonomistima dati malo razloga da podižu kamatne stope - očekujemo da će stope ostati na 5,25 posto do druge polovine 2024. godine.
- Ana Andrade i Dan Hanson, Bloomberg Economics.
Opća slika pokazuje da se tržište rada opušta, smanjujući pritisak na rast plata koji je zabrinjavao Banku Engleske. Neki ekonomisti sada strahuju da porast nezaposlenosti prijeti da gurne ka recesiji ekonomiju koja već stagnira.
Nepovezani izvještaj S&P Globala u utorak pokazao je da su britanske kompanije pesimističnije nego ikada ove godine, što je dovelo do obustava zapošljavanja i smanjenja broja zaposlenih.
Sve viši troškovi života, više kamatne stope i pad izvoza znače da je ekonomija "nastavila da flertuje s recesijom u oktobru", rekao je Chris Williamson, glavni ekonomista za poslovanje u S&P Global Market Intelligence u izvještaju objavljenom u utorak.
"Mračno raspoloženje prema izgledima je pojačano u neizvjesnom ekonomskom okruženju, što nije dobro za proizvodnju u narednim mjesecima", rekao je. "Recesija, iako trenutno blaga, ne može se isključiti."
Novi brojevi o tržištu rada komplikuju priču za donosioce odluka koji su se pozivali na prethodne podatke ONS-a kako bi opravdali zaustavljanje niza agresivnih povećanja kamatnih stopa koja su bila usmjerena na usklađivanje ekonomije. Oni očekuju postepen porast nezaposlenosti i ponovo će se sastati sljedeće nedjelje kako bi odlučili o kamatnim stopama, ostavljajući mogućnost za nova povećanja stope.
"Vidimo dovoljno dokaza da zvanični statistički podaci o tržištu rada pravilno ukazuju na veći pad zaposlenosti", rekla je Gabriella Dickens, ekonomistica u kompaniji Pantheon Macroeconomics Ltd.
Funta je blago porasla u odnosu na dolar nakon objave. Trgovala se 0,2 posto jače na 1,2277 dolara, rastući četvrti dan zaredom do gotovo najviše cijene u dvije nedjelje. Trgovci su smanjili uloge u vezi s budućim povećanjem kamatnih stopa, procjenjujući šansu za novim povećanjem na manje od 50 posto do februara.
Nezaposlenost se održala na 4,2 posto prema novoj računici i niža je nego prethodnih 4,3 posto, koliko je ONS ranije objavio. To je najviša stopa nezaposlenosti u gotovo dvije godine i porasla je sa svega 3,5 posto prije godinu dana, kada su kompanije brzo zapošljavale nakon završetka blokada zbog kovida.
Centralna banka očekuje da će stopa nezaposlenosti porasti na gotovo pet posto do trećeg kvartala 2026. godine kako povećanje kamatnih stopa usporava potražnju u ekonomiji i suzbija inflacione pritiske. To je i dalje niže od 6,4 posto stope nezaposlenosti u eurozoni.
Novi eksperimentalni podaci o zapošljavanju i nezaposlenosti objavljeni u utorak upoređuju se sa starim brojevima koristeći prethodnu metodologiju. Ekonomisti su postavili pitanje o vjerodostojnosti starih iznosa nakon što su se smanjile stope odgovora na ONS-ovom anketnom istraživanju tržišta rada i zbog velike zavisnosti od podataka o starijim osobama za koje je manje vjerovatno da su zaposleni.
"Ova nova mjera pokazuje da je tokom posljednjeg perioda stopa zaposlenosti bila malo niža, uz blagi rast stopa nezaposlenosti i onih koji nisu u potrazi za poslom", rekao je Darren Morgan, direktor ekonomske statistike u ONS-u. "To je dio naše transformacije načina na koji mjerimo tržište rada, gdje uvođenjem poboljšane ankete o radnoj snazi pitamo više ljudi na različite načine o njihovom statusu na tržištu rada."
Vlada premijera Rishija Sunaka bila je fokusirana na zapošljavanje više ljudi i pooštravanje pravila o tome ko može ostvariti prava na socijalnu pomoć. Cilj je smanjenje nivoa neaktivnosti - ljudi koji su bez posla i ne traže posao.
Britanija je izgubila najmanje 500.000 ljudi iz radne snage tokom pandemije, što je navelo kompanije da povećaju plate kako bi osigurale radnu snagu koja im je potrebna za rast, čime se podstiču inflacioni pritisci. Iako su se mnogi od tih radnika sada vratili, kompanije se žale da imaju problema da pronađu ljude s vještinama potrebnim za otvorena radna mjesta.
ONS je saopćio da je ekonomska neaktivnost porasla za 0,1 procentni poen na 20,9 posto prema njegovim eksperimentalnim procjenama, iako nije objasnio šta je uzrokovalo taj rast. Oštar porast neaktivnosti od pandemije uzrokovan je rastom dugotrajnih bolesti, prijevremenih penzija i većim brojem studenata, što je podstaklo nestašice radne snage. Međutim, to je počelo da se smanjuje.
"Današnje statistike također pokazuju da je neaktivnost opala za više od četvrtine miliona od vrhunca pandemije", rekao je ministar za rad i penzije Mel Stride. "Rast ekonomije nam je prioritet. Zato se suočavamo s inflacijom i donosimo narednu generaciju reformi socijalne pomoći kako bismo smanjili neaktivnost i pomogli više ljudi da pronađu posao."
(Dopunjeno podacima.)