Član Upravnog vijeća Europske središnje banke Boris Vujčić rekao je da je prerano za proglašavanje pobjede nad inflacijom jer će se ključni događaji u gospodarstvu eurozone odvijati tek vremenom.
Podaci početkom 2024. donijet će jasnije podatke o plaćama, što će dužnosnicima pružiti bolju, iako još uvijek ne definitivnu sliku potrošačkih cijena, rekao je hrvatski dužnosnik u srijedu u intervjuu. Nove tromjesečne prognoze stižu pak na vrijeme za posljednji sastanak ove godine.
"Ne bih rekao da ćemo u prosincu moći reći da je misija obavljena. Moramo biti strpljiviji", rekao je Vujčić u Marakešu u Maroku, gdje Međunarodni monetarni fond održava svoje godišnje sastanke.
"Zanimljivije će mi biti vidjeti koji će podaci stići u proljeće sljedeće godine, kada ćemo imati više jasnoće o pritiscima na tržištu rada, a posebno o kretanjima rasta plaća", rekao je.
Slično razmišlja i glavni ekonomist ECB-a Philip Lane koji je prošlog mjeseca rekao da kreatori politike "neće naučiti sve" o izgledima inflacije u 2023. godini. To znači da će dužnosnici vjerojatno ostaviti svoje mogućnosti otvorenima čak i ako analitičari i ulagači ne očekuju da će dalje podizati kamatne stope.
Budući da su troškovi posudbe vjerojatno na vrhuncu, sve je intenzivnija rasprava o tome treba li ukinuti minimalne obvezne pričuve za zajmodavce, koji trenutačno moraju držati jedan posto određenih obveza, uglavnom depozita klijenata u ECB-u.
Dužnosnici su u srpnju odlučili prestati plaćati naknadu za te udjele, a neki su rekli da će podržati povećanje iznosa koje banke u eurozoni moraju tamo držati. Vujčić je signalizirao da je otvoren za aktivnije korištenje alata.
"Kada ste u situaciji s ogromnim viškom likvidnosti koji je stvoren nekonvencionalnom monetarnom politikom, onda bi to mogao biti koristan i konvencionalniji alat za privremenu sterilizaciju dijela te likvidnosti", rekao je.
Talijanski dug
Šef hrvatske središnje banke nije izrazio zabrinutost zbog Italije, čiji su troškovi zaduživanja porasli jer je vlada Giorgie Meloni otkrila da će tek 2026. dovesti svoj fiskalni deficit u granice Europske unije.
"Razmaci se šire, ali ne previše", rekao je. "Ako pogledate promjenu proračunskih projekcija, to je nešto što se moglo očekivati."
To znači da zemlja trenutačno nije slučaj za krizni alat ECB-a osmišljen prošle godine za obuzdavanje pretjeranih kretanja na tržištima obveznica u eurozoni, rekao je.
.webp){kind=icon}
