Podaci o inflaciji u evrozoni nekad su detaljno analizirani kako bi se saznalo koliko će Evropska centralna banka (ECB) povećati kamatne stope. Međutim, sada ovi brojevi oblikuju opklade na smanjenje kamata.
Ova promjena je posljedica posljednjeg povećanja kamatnih stopa ECB, koje, uprkos protestima predsjednice Christine Lagarde, investitori, ekonomisti i mnogi njeni kolege smatraju posljednjim korakom u ovom istorijskom povećanju troškova zaduživanja.
Sada je fokus na održavanju kamatne stope na depozite na nivou od četiri odsto u produženom periodu. Ali investitori se pitaju koliko dugo će ona moći da ostane na tom nivou usljed stagnacije ekonomije i napada političara zbog smanjenja rasta.
Trenutno na tržištu očekuju prvo smanjenje stope u julu naredne godine. Zvaničnici ECB nisu bili jasni u vezi s tim šta bi bio njihov poželjan raspored.
Inflacija će odrediti koliko će dugo trajati vrhunac kamatnih stopa, a podaci za septembar koje ćemo vidjeti u petak pružiće prvi uvid. Kako ECB ulazi u ovu novu fazu, procjena rasta cijena u evrozoni prema novom "nowcast" modelu Bloomberg Economicsa ukazuje na strmi pad - sa 5,2 odsto u avgustu na 4,6 odsto.
Pažnja će i dalje biti usmjerena ka baznim pritiscima koji izuzimaju troškove energije i hrane, posebno s obzirom na mogućnost da cijena nafte dostigne 100 dolara. "Nowcast", koji uključuje 32 promjenljive, od nezaposlenosti do cijena energije, predviđa rast osnovnih cijena od 4,9 odsto.
Medijana procjena ekonomista ukazuje na sličan pad, sa 4,5 odsto za glavni pokazatelj i 4,8 odsto za bazni broj.
Podaci za pojedine zemlje će biti raznoliki: "nowcast" sugeriše da će Njemačka zabilježiti značajan pad, dok će Francuska i Španija zabilježiti ubrzanje. Italija će vjerovatno ostati na nivou od 5,5 odsto.
Šta kažu iz Bloomberg Economicsa...
"Ukupna i bazna inflacija u evrozoni vjerovatno će prvi put ove godine pasti ispod pet odsto u septembru. To će smanjiti pritisak na ECB i ojačati argument da su kamatne stope dostigle vrhunac u regionu."
—Maeva Cousin, viši ekonomista za evrozonu. Više informacija možete pronaći ovdje.
Osim ECB, dinamika inflacije može da uđe u novu fazu. Nakon ljeta u kojem su i ukupni i bazni pokazatelji inflacije samo blago opadali - krivicom subvencija za prevoz u Njemačkoj - analitičari sada očekuju brže povlačenje. Posljednji dio povratka inflacije na cilj od dva odsto mogao bi biti najteži i vjerovatno neće biti tako brz kao što sugeriše čitanje ovog mjeseca. ECB i dalje očekuje da će stopa rasta cijena prosječno iznositi 3,2 odsto naredne godine i da će tek 2025. godine dostići svoj cilj.
Šef slovačke centralne banke Peter Kazimir upozorio je da zvaničnici neće moći da daju zeleno svjetlo sve dok ne vide tromjesečne prognoze sljedećeg marta. "Još uvijek nije jasno koliko će dugo biti potrebno zadržati kamate na vrhuncu", rekao je.
Međutim, drugi članovi Savjeta guvernera, njih 26, upozoravaju da je još rano govoriti o vrhuncu kamatnih stopa i da bi daljnje stezanje moglo biti potrebno ako se cijene ne budu povlačile kako je planirano.
"Da li smo dostigli vrhunac?", rekao je predsjednik Bundesbanke Joachim Nagel. "To još uvijek ne može biti jasno predviđeno. Stopa inflacije i dalje je suviše visoka. I prognoze još uvijek pokazuju sporo smanjenje."
Većina, međutim, misli da su stope sada na svom vrhuncu. I uprkos izjavi Lagarde da ECB još nije odlučila, razmatrala ili čak izgovorila smanjenje kamatnih stopa, neki donosioci odluka monetarne politike počinju javno to da spominju.
"Kako je sada, pretpostavljam da će naš sljedeći korak biti smanjenje kamatne stope", rekao je Yannis Stournaras iz Grčke za novine Boersen-Zeitung prošle nedjelje. "Mislim da smo dostigli vrhunac kamatnih stopa. To je moj osjećaj i moje razumijevanje."
Napomena: “Nowcast” modeli Bloomberg Economicsa pružaju brze prognoze ključnih ekonomskih promjenjivih na osnovu podataka visoke frekvencije prije nego što budu zvanično objavljeni. Takođe prikazuju kako različiti podaci utiču na prognozu. Svi “nowcast” modeli su Bajesove vektorske autoregresije (BVAR), dobro uspostavljen okvir za modeliranje. Oni uključuju glavne pokazatelje koji utiču na tržište za svaku interesantnu promjenjivu i ažuriraju se svakodnevno.
-U pisanju pomogli James Hirai, Joel Rinneby and Andrej Sokol (Economist).