.webp){kind=icon}
Najnovija odluka i priopćenje Europske središnje banke (ECB) nisu donijeli puno novosti, smatra glavni analitičar Bloomberg Adrije Andrej Knez. Naime, cijene zaduživanja u četvrtak su podignute za po četvrtinu postotnog boda, pa je stopa na operacije glavnog refinanciranja 4,25 posto, dok su na depozite i kredite povećane na 3,75 odnosno 4,5 posto.
"Jedini element koji možemo okarakterizirati neočekivanim je ukidanje kamata za poslovne banke na obveznu pričuvu. Takav postupak je razuman, jer uz trenutni višak likvidnosti od 3,6 trilijuna eura, ECB ionako već ima značajne rashode za kamate, plaćajući kamate na taj iznos po stopi od (kao nova) 3,75 posto. Takva odluka olakšava račun dobiti i gubitka ECB-a za šest milijardi eura godišnjih kamata koje bi se plaćale bankama za minimalne rezerve", rekao je Knez.
ECB će, dodao je, vrlo vjerojatno povećati stope u još jednom koraku, točnije u rujnu za 25 baznih bodova, čime će kamatna stopa na depozite biti četiri posto. "Takvim potezom vidjeli bismo rast šestomjesečnog Euribora prema 4,25 posto. S jedne strane, gospodarska aktivnost eurozone pokazuje znakove slabljenja, pad temeljne inflacije ubrzat će se nakon ljeta, a završetak podizanja kamatnih stopa bio bi opravdan već uznapredovalim pooštravanjem uvjeta kreditiranja pri odobravanju duga privatnom sektoru."
Ali opet, tržište rada je vrlo snažno, "sa stopama nezaposlenosti koje su okosnica europskog gospodarstva na najnižim razinama od ranih 1980-ih". "Ako radnici u eurozoni uspiju ispregovarati snažnija povećanja plaća u predstojećim mjesecima, ECB bi mogla razmotriti daljnja povećanja kamatnih stopa nakon povećanja u rujnu."
U scenariju u kojem gospodarstvo nastavi slabiti, a inflacija nastavi padati, još uvijek postoji mogućnost da ECB počne snižavati stope već sredinom 2024., podsjetio je analitičar.
Bloomberg Adria
"No važniji element bit će smanjenje viška likvidnosti, što će ECB u narednim godinama provoditi prvenstveno kroz smanjenje svoje bilance. To će biti rezultat dospijeća državnih i korporativnih obveznica u njezinom portfelju, kao i bankovne otplate kreditnih aranžmana po LTRO instrumentima, a krajnji rezultat bio bi smanjenje bilance za čak trećinu, odnosno preko dva bilijuna eura u sljedeće tri godine, kako se ne bi normaliziralo stanje u financijskom sustavu eurozone", ocijenio je Knez.
Drugim riječima, ECB će vratiti veličinu svoje bilance na razinu s kraja 2010-ih.
Tijekom procesa, dodao je, kamatne stope na kredite privatnom sektoru eurozone nastavit će postupno rasti u predstojećim tromjesečjima. "Do sada smo vidjeli samo dio transmisije zaoštravanja, a prilagodbu je najviše usporio prevladavajući višak likvidnosti kod banaka. Usporedbe radi, kamate na stambene kredite u Njemačkoj i Nizozemskoj su porasle za 2,6 odnosno 2,1 posto od kraja 2021. Smanjenjem viška likvidnosti, kamatne stope tražit će novu normalu."
Bloomberg
A ta normala, smatra Knez, neće biti definirana samo smanjenjem viška likvidnosti, već i dodatnim aktivnostima ECB-a, koji će za godinu-dvije početi "peglati" likvidnost u eurozoni kroz kratkoročne instrumente bankovnog kreditiranja.
