Nedavno objavljeno Deloitteovo istraživanje o trendovima opskrbnog lanca među njemačkim tvrtkama otkrilo je nekoliko zabrinjavajućih nalaza. Osim rješavanja najnovijih poremećaja u opskrbnom lancu, u anketi su pitali menadžere o njihovoj percepciji Njemačke kao industrijske lokacije.
Prema rezultatima, više od polovice ispitanika vjeruje da je privlačnost Njemačke kao industrijske lokacije u opadanju i da će tako biti i u budućnosti. Dodatno, 45 posto ispitanika vidi veliki rizik od buduće deindustrijalizacije u Njemačkoj. Čini se da je to zabrinjavajući signal, budući da je opće poznato da razvoj njemačke industrije ima veliki značaj ne samo za Njemačku nego i za Srednju Europu.
Što se tiče potencijalnih lokacija, većina ispitanika navela je Sjevernu Ameriku (56 posto) i Istočnu Europu (46 posto) kao najprivlačnije regije. Ispitanici su istaknuli nekoliko prednosti ovih regija, kao što su niži troškovi rada, dobra prometna infrastruktura, kvalificirana radna snaga, lak pristup tržištu, manje regulative ili birokracije i niski troškovi energije.
Troškovi energije postali su jedan od najznačajnijih poremećaja za nekoliko industrija diljem Europe, što je dovelo do brojnih problema da ostanu operativni. Troškovi energije i inflacija značajno su utjecali na proizvođačke marže, posebice u automobilskoj industriji. Stoga nije iznenađujuće da mnogi proizvođači sada istražuju mogućnost premještanja svojih operacija iz Europe na druge lokacije, što dovodi ne samo Njemačku već i Europu u cjelini u opasnost od gubitka proizvodnje.
Nigdje ne cvatu ruže
Istočna Europa je također pogođena, što dokazuje Volkswagenova nedavna odgoda odluke o tvornici baterija u Češkoj. Sjeverna Amerika postaje sve privlačnija proizvodna lokacija, osobito uvođenjem američkog Zakona o smanjenju inflacije, koji europske proizvođače stavlja u nepovoljniji položaj. Drugi značajan primjer je škotski proizvođač baterija AMTE, koji razmišlja o preseljenju svoje proizvodne lokacije u SAD zbog nepostojanja konkurentskih prednosti u Ujedinjenom Kraljevstvu i nedostupnosti poticaja.
Kako bi odgovorila na te izazove, Europska unija trebala bi ponuditi veću potporu svojoj industriji, smatraju ispitanici.
Uvođenje poticaja i odgađanje inicijativa poput provedbe EURO 7 do posljednjeg roka dvije su potencijalne strategije za poticanje industrija da ostanu u Europi i sprječavanje deindustrijalizacije.
"Već postoje neke inicijative na razini zemlje ili Unije, no još uvijek ima puno posla da se odgovori na izazove s kojima se suočava europski industrijski sektor. Za njihovo rješavanje bit će potreban koordinirani napor među različitim dionicima, uključujući vlade, poduzeća i industrijska udruženja, za promicanje inovacija, ulaganja i konkurentnosti", zaključuje se.
.webp){kind=icon}
