Bazna inflacija u evrozoni pala je više nego što se očekivalo, iako je malo vjerovatno da će ovo popuštanje spriječiti Evropsku centralnu banku (ECB) da dalje povećava kamatne stope.
Potrošačke cijene, bez artikala kao što su energija i hrana, porasle su za 5,3 odsto u odnosu na godinu ranije u maju, što je manje u odnosu na aprilsko povećanje od 5,6 odsto i manje od srednje procjene od 5,5 odsto u Bloombergovom istraživanju ekonomista.
Ukupna inflacija se smanjila na 6,1 odsto, što je najniži nivo u više od godinu, prvenstveno zbog nižih troškova energije. U aprilu je iznosila sedam odsto.
Podaci uključuju velika usporavanja u četiri vodeće ekonomije evrozone i to će razmotriti političari i kreatori monetarne politike, dok se građani kontinenta bore s velikom krizom troškova života.
Ali tvrdoglava inflacija znači da zvaničnici ECB planiraju da produže svoju kampanju pooštravanja bez presedana za dvije nedjelje - uprkos tome što je Njemačka nedavno pala u recesiju i finansijske opasnosti i dalje kovitlaju.
Investitori i ekonomisti predviđaju još jedno povećanje ECB za četvrtinu poena 15. juna i računaju da će vjerovatno biti još jedno koje će zaokružiti ovaj ciklus.
Komentarišući u srijedu nacionalne podatke, potpredsjednik ECB Luis de Guindos rekao je da pobjeda nad inflacijom, koja je dostigla 10,6 odsto na svom vrhuncu, još uvijek nije postignuta.
"Mislim da smo na pravom putu", rekao je on novinarima u Frankfurtu. "Moramo veoma pažljivo da pogledamo evoluciju bazne inflacije."
U međuvremenu, Madis Muller iz Estonije rekao je da će vjerovatno biti više od jednog dodatnog povećanja za četvrtinu poena - upozoravajući da osnovni pritisak na cijene nažalost još ne pokazuje znake usporavanja.
To je sličan stav i Maeve Cousin iz Bloomberg Economics, koja je u izvještaju prije brojki od četvrtka rekla da će bazna inflacija vjerovatno ponovo porasti u junu, što će ECB održati "na ivici tokom ljeta".
Kreatori politike kažu da je vraćanje inflacije na cilj od dva odsto od suštinskog značaja za podupiranje ekonomske ekspanzije i finansijske stabilnosti, pri čemu obje oblasti osjećaju efekte rasta kamatnih stopa.
Prva recesija u Njemačkoj od pandemije naglasila je ranjivost najveće privrede na kontinentu - čak i nakon što je potrošila velike količine da zaštiti domaćinstva od rastućih računa za energiju.
U međuvremenu, ECB je ove sedmice upozorila da stroža politika stavlja finansijska tržišta u opasnost od negativnih šokova i testira otpornost domaćinstava, kompanija, vlada i sektora nekretnina.
- U pisanju teksta pomogli Joel Rinneby, Harumi Ichikura and Jana Randow.