.webp){kind=icon}
U ožujku 2023. sezonski prilagođena industrijska proizvodnja smanjila se za 4,1 posto u eurozoni i za 3,6 posto u EU-u u usporedbi s veljačom 2023., objavio je Eurostat. U veljači 2023. industrijska proizvodnja povećala se za 1,5 posto u eurozoni i za 1,4 posto u EU-u.
U ožujku 2023. u odnosu na 20. ožujka prošle godine. industrijska proizvodnja smanjila se za 1,4 posto u eurozoni i za 1,3 posto u EU-u.
U eurozoni u ožujku 2023. u odnosu na veljaču 2023. proizvodnja kapitalnih dobara pala je za 15,4 posto, intermedijarnih proizvoda za 1,8 posto, energije za 0,9 posto, a netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 0,8 posto, dok je proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju porasla za 2,8 posto.
Kretanje industrijske proizvodnje u ožujku 2023. Izvor: Eurostat
U EU-u je proizvodnja kapitalnih dobara pala za 12,9 posto, intermedijarnih proizvoda za 1,6 posto, netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 1,3 posto, a energije za jedan posto, dok je proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju porasla za dva posto.
Među državama članicama za koje su dostupni podaci najveća mjesečni pad zabilježen je u Irskoj, čak 26,3 posto. U Njemačkoj industrijska proizvodnja je pala za 3,1 posto. Najviše je rasla u Finskoj (tri posto), Sloveniji (2,3 posto), te Češkoj i Slovačkoj, u obje države za 1,7posto.
Pad proizvodnje energije
U eurozoni u ožujku 2023., u odnosu na 20. ožujka prošle godine, proizvodnja energije pala je za 6,1 posto, intermedijarnih proizvoda za 4,7 posto, kapitalnih proizvoda za 2,1 posto, a trajnih proizvoda za široku potrošnju za 0,8 posto, dok je proizvodnja netrajnih proizvoda široke potrošnje porasla za 6,8 posto.
U EU-u je proizvodnja energije pala za 9,1 posto, intermedijarnih proizvoda za 5,6 posto, a trajnih proizvoda za široku potrošnju za 3,1 posto, dok je proizvodnja kapitalnih proizvoda porasla za 0,4 posto, a netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 7,1 posto.
Kretanje industrijske proizvodnje po godinama Izvor: Eurostat
Među državama članicama za koje su dostupni podaci najveći godišnji padovi zabilježeni su u Irskoj (‑26,1 posto), Litvi (-16,6 posto) i Estoniji (-12,6 posto), dok su najveći rast industrijske proizvodnje Malta (12,5 posto), Danska (8,9 posto) i Španjolska (5,6 posto).
