Kako se zahuktava ljetnja sezona, svi su izgledi da će obližnja Grčka još jednom potvrditi da je visoko na spisku najpoželjnijih turističkih destinacija srpskih građana. Istovremeno, ispostavlja se da je po posljednjim istraživanjima baš ta mediteranska zemlja prva i po atraktivnosti kad je riječ o takozvanom boravku kroz investicije, programu po kojem možete da dobijete privremeni ili stalni boravak u zamjenu za finansijsku investiciju u toj državi. I nije jedina - brojne zemlje traže načine da namame dobrostojeće strance. Međutim, sada se u Evropi pojavljuje i kontrateža tome, pa tako države koje su tradicionalno poznate po visokim porezima ne žele da ispuste svoje "zlatne koke", to jest traže načine da spriječe odliv bogatih.
Trenutno Grčka drži najvišu ocjenu po pitanju mogućnosti ulaska u zemlju bez vize ili dobijanja vize po dolasku, prema nedavno objavljenom Henley indeksu programa boravka za 2025. godinu. Indeks inače nudi sveobuhvatan pregled koji pomaže investitorima da identifikuju faktore koji su prilikom preseljenja na povoljniju lokaciju najvažniji za njih i njihove porodice.
U kategoriji "vrijeme do sticanja državljanstva" Grčka je prema navedenom indeksu ocjenjena brojem devet (od maksimalnih 10). Po kvalitetu života, zemlja drži solidnu osmicu, a zanimljivo je da je, između ostalog, i teniserski as Novak Đoković nedavno razmatrao Atinu kao novi dom.
Ko je još na listi
Ispod Grčke, kao druga najpoželjnija destinacija prema ovom rangiranju, našla se Švajcarska, a odmah zatim treće mjesto dijele Italija, Portugalija, Velika Britanija. Na četvrtom se nalaze Australija, Kanada i Španija, koja inače od aprila 2024. teži da okonča svoj program zlatnih viza za strane kupce nekretnina u pokušaju da poveća količinu pristupačnog stambenog prostora za lokalno stanovništvo.
Inače, istu ideju prethodno su imale i Portugalija i Irska, dok zvaničnici Evropske unije (EU) već dugo vrše pritisak na vlade da prekinu ove programe.
Bloomberg
Zlatna viza je, podsjetimo, boravišna ili čak pasoška privilegija u zamjenu za ulaganje. Iako je ova praksa poznata decenijama, u posljednje vrijeme doživljava talas popularnosti, ali i kontroverze.
Na spisku i jedna susjedna zemlja
Da se vratimo na spisak najatraktivnijih destinacija - nakon ovih evropskih država, tu su i Ujedinjeni Arapski Emirati, koji postaju jedni od najozbiljnijih igrača na tom polju posljednjih godina. Njihov program Golden Visa investitorima, preduzetnicima, naučnicima i umjetnicima omogućava desetogodišnji boravak, a ono čime ih Emirati posebno privlače jesu poreske olakšice. Nema poreza na lični dohodak, ni na nasljedstvo, a ulaznica za ovu "utakmicu" košta oko dva miliona dirhama ili nešto više od pola miliona evra, u vidu investicije u nekretnine ili fondove.
Podsjetimo, Bloomberg Adrija je nedavno pisala o tome zašto UAE postaju novo uporište za osnivače kripto-firmi sa ovih prostora, ali i kako digitalni nomadi iz Srbije sve češće biraju Aziju za život i rad - Dubai i Vijetnam trenutno su među najpoželjnijim destinacijama.
Na šestom mjestu Henley indeksa nalazi se susjedna Mađarska, koje je u kategorijama "ulazak u zemlju bez viza ili s vizom po dolasku" i "vrijeme obrade dokumentacije" rangirana najvišom ocjenom. Po pitanju "vremena do sticanja državljanstva" nešto slabije stoji (ocjena devet), dok je u kategoriji "reputacija" ocijenjena trojkom.
Potom, na spisku su Luksemburg, Singapur, te ostrvske teritorije Džerzi, Panama, Kostarika i Malta. Tu su i Novi Zeland, Monako, zatim Sjedinjene Američke Države, Hongkong, Letonija, Južna Koreja, Kipar, Tajland. Posljednja mjesta zauzimaju Malezija i Mauricijus, koji je dobio osam bodova za "kvalitet života" i "porez", sedam za "reputaciju" i niže ocene za ostale parametre.
U Evropi na scenu stupaju 'porezi na izlazak'
S druge strane, prema skorašnjem pisanju Bloomberga, poslednji trendovi na Starom kontinentu pokazuju zanimljivu pojavu - dok bogataši napuštaju Ujedinjeno Kraljevstvo (UK) u potrazi za poreskim oazama poput Monaka, Švajcarske ili Dubaija, mnogi imućni Evropljani sa sličnim snovima o bekstvu otkrivaju da ne mogu tako lako da odu iz svoje matične zemlje.
Naime, države sa visokim porezima širom kontinenta pokušavaju da uspore odlazak bogatih stanovnika uvođenjem poreza na vrijednost njihove imovine pri odlasku. Poznat kao "porez na izlazak" (engl. exit tax), cilj ovog koncepta jeste da ih natjera da dvaput razmisle prije nego što napuste zemlju - ili da pošteno plate ako to ipak učine.
Njemačka, Norveška i Belgija su u posljednjim mjesecima proširile primjenu ovog poreza ili razmatraju da to učine, dok je u oktobru holandski parlament zatražio od vlade da ispita mogućnost njegovog uvođenja kao dio borbe protiv izbjegavanja poreza. I u pomenutom UK administracija Keira Starmera, predvođena Laburistima, suočava se sa pozivima da uvede sličan porez kako bi zaustavila masovni odlazak bogatih rezidenata.
Porezi na izlazak, ističe se u Bloombergovom izvještaju, pokušaj su da se uzme dio kapitalne dobiti ili profita koji je pojedinac ostvario na imovini, uz argument da je to pravedna naknada za korišćenje resursa zemlje. Sve veći broj država to vidi kao način da povećaju prihode i natjeraju bogate da doprinesu državnoj kasi. Međutim, ovakvi porezi su kontroverzni jer od investitora zahtijevaju da plate porez - možda i u milionskim ili čak milijardskim iznosima - na imovinu koja još nije prodata.
Ovi nameti su dobili na značaju u protekloj godini zbog pritiska na budžetske deficite izazvane troškovima tokom pandemije kovida 19 i usporenim privrednim rastom, što primorava evropske vlade da traže dodatne izvore prihoda.
.webp){kind=icon}
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...