Turska inflacija usporila je na najniži nivo u godinu dana, iako bi državna potrošnja nakon smrtonosnih zemljotresa i labavije monetarne politike mogla sve više predstavljati rizik za cijene.
Potrošačke cijene porasle su prošlog mjeseca za 55,2 posto na godišnjem nivou, u poređenju sa 57,7 posto u januaru, prema podacima objavljenim u petak. Srednja prognoza u Bloombergovoj anketi među ekonomistima bila je 55,7 posto.
Inflacija u Turskoj usporava posljednja četiri mjeseca nakon skoka na iznad 85 posto, što je najviši nivo od 1998. Velikim dijelom strmoglavi pad rezultat je statističkih učinaka jer je valutna kriza 2021. koja je potaknula cijene na spiralni skok stvorila visoku bazu za komparaciju.
Ali cijene se sada hlade mnogo sporije, a posljedice katastrofe dodatno uznemiruju izglede, dok monetarna politika ostaje izuzetno labava.
Bloomberg Terminal
Vlada također planira program poticaja za nadoknadu ekonomske štete od zemljotresa od 6. februara, koji su možda ubili čak 50.000 ljudi i uništili hiljade zgrada. Oko 100 milijardi lira (5,3 milijarde dolara) izdvojeno je za humanitarne napore zajedno s novčanom pomoći porodicama.
"Pritisci temeljnih cijena u Turskoj i dalje su zabrinjavajući i vjerovatno su se pogoršali zbog zemljotresa", rekli su analitičari Goldman Sachs Group Inc. predvođeni Kevinom Dalyjem u izvještaju prije objave podataka. ''I iako očekujemo da će iznimno visoki bazni učinci ubuduće potaknuti nižu inflaciju, vjerujemo da će tempo ovog pada biti sporiji nego što se prije očekivalo''.
Ključni uvidi iz podataka o inflaciji
Inflacija hrane 69,3 posto, što je pad s godišnjih 71 posto u januaru.
Mjesečna inflacija 3,15 posto.
Temeljna inflacija, koja isključuje nestabilne stavke poput energije i hrane, spustila se na 50,6 posto, a u januaru je iznosila 53 posto.
Proizvođačke cijene, rani pokazatelj potrošačke inflacije, porasle su 76,6 posto godišnje, što je pad s 86,5 posto.
Cijene energije porasle su 50 posto godišnje u poređenju s 55 posto prethodnog mjeseca.
Prkoseći ortodoksnoj ekonomskoj politici, predsjednik Recep Tayyip Erdogan već je prije zemljotresa dao prednost monetarnim poticajima kako bi ojačao podršku glasača uoči izbora u maju.
Minimalna plaća podignuta je za više od 50 posto početkom godine, a ove je sedmice parlament odobrio zakon kojim se više od dva miliona ljudi odobrava prijevremeno umirovljenje, što je odluka koja bi mogla koštati13,2 milijarde dolara.
Nakon katastrofe fokus je još više na održavanju priliva jeftinog novca u ekonomiju.
Centralna banka prošlog je mjeseca snizila ključnu kamatnu stopu za 50 baznih bodova na 8,5 posto, djelomično kao odgovor na prirodnu katastrofu. Erdogan je obećao brzu izgradnju u pogođenom području, koje čini oko 10 posto bruto domaćeg proizvoda zemlje.
"Uticaj inflacije katastrofe vjerovatno će proizaći iz potencijalnih problema u lancu snabdijevanja, viših cijena građevinskog materijala i rastuće inflacije hrane i stanarina, kao i popuštanja koje očekujemo zbog veće državne potrošnje", rekli su Goldmanovi analitičari.
.webp){kind=icon}
