Wall Street podijeljen oko Turske, Goldman i JPMorgan vide povećanje stopa

Ekonomisti u nekim od najvećih banaka na Wall Streetu podijeljeni su oko toga koliko dugo Turska može održati svoje iznimno niske kamatne stope, a JPMorgan Chase & Co. i Goldman Sachs Group Inc. sada očekuju oštar zaokret politike ubrzo nakon izbora zakazanih za maj.

Centralna banka će možda trebati veliko povećanje kamatne stope do visine neviđene u najmanje deset godina, prema JPMorganu i Goldman Sachsu, koji predviđaju da će referentna vrijednost porasti na 30 posto u trećem tromjesečju, ili više od tri puta od trenutnog nivoa.

Morgan Stanley i ING Groep NV predviđaju da će Turska zadržati ključnu stopu na devet posto do kraja godine, prema najnovijim prognozama koje je sastavio Bloomberg. Barclays Plc očekuje povećanje na 25 posto, dok Bloomberg Economics predviđa povećanje na 35 posto u trećem kvartalu.

Izbori prelomni trenutak

Izbori se sve više oblikuju kao prelomni trenutak za monetarnu politiku u Turskoj, koja je posljednji put podigla kamatu prije gotovo dvije godine i može se pohvaliti jednom od najdublje negativnih stopa u svijetu kada se prilagodi inflaciji.

Iako je nominalno neovisna, centralna banka pod guvernerom Sahapom Kavciogluom priklonila se željama predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana. Turski čelnik ima nekonvencionalan stav da niske stope ukroćuju — a ne uzrokuju — brži rast cijena.

Za godinu dana Turska bi mogla imati referentnu stopu gotovo 20 postotnih bodova višu od trenutnog nivoa, prema tržišnim stopama koje je izračunao Bloomberg.

Za ulagače je na kocki mogućnost da bi lira povratkom na ortodoksnost mogla povratiti svoju privlačnost za prijenos robe. Turska valuta bila je druga najlošija izvedba na tržištima u razvoju prošle godine, što je natjeralo centralnu banku da potroši procijenjenih 108 milijardi dolara putem intervencija iza vrata.

Strani ulagači u velikoj su mjeri izašli iz lokalnog duga zemlje i pokazuju malo spremnosti riskirati dugoročnu izloženost turskim obveznicama s obzirom na političku neizvjesnost koja slijedi.

Slična dinamika odvijala se i na tržištu dionica, s turskim dionicama koje su prošle godine imale najbolje rezultate u svijetu, a ovaj su mjesec postale najgore.

Erdogan ima veću moć nad centralnom bankom od 2018. godine, otpustivši sva tri Kavciogluova prethodnika zbog zauzimanja linije koju je smatrao nedovoljno oštroumnom. Ali njegov je uticaj postao još očitiji prošle godine kada je vršio pritisak na niže stope kako bi potaknuo ekonomiju uoči izbora.

Šta Bloomberg Economics kaže...

''Ako centralna banka odluči ostati popustljiva nakon izbora, to bi zahtijevalo ograničenja tokova kapitala kako bi se ublažili sve veći rizici. Umjesto toga, predviđamo snažan preokret politike u drugoj polovici godine kao vjerovatniji'', Selva Bahar Baziki, ekonomistica.

Unatoč bijesnoj inflaciji, kreatori politike su prošle godine smanjili stope za 500 baznih bodova na jednocifrene brojke. Koraci su uslijedili nakon izričitih poziva Erdogana da se osigura jeftin novac, istovremeno potičući ciljano kreditiranje izvoznika i kompanija orijentiranih na ulaganja.

Budući da su turski dužnosnici isključili zaokret u svojoj trenutnoj politici, mogućnost viših stopa mogla bi ovisiti o Erdoganovom neuspjehu na izborima. Opozicioni savez, sastavljen od šest stranaka, rekao je da će osigurati "nezavisnost'' centralne banke ako bude izabran na vlast, ali bez izričitog komentiranja izgleda za stope.

Preokret politike u slučaju da Erdogan ostane na vlasti je "vrlo malo vjerovatan", rekao je ekonomist HSBC Holdings Plc, Melis Metiner. Pobijedi li opozicija, izgledi "ostaju neizvjesni", ali je vjerovatno da će doći do povratka na "konvencionalno kreiranje makro politike", rekla je u izvještaju ove sedmice.

Erdogan je u brojnim prilikama rekao da samo želi smanjenje stopa.

"Sve dok je ovaj vaš brat na ovoj poziciji, kamate će se smanjivati ​​sa svakim danom, svakom sedmicom, svakim mjesecom", rekao je predsjednik tokom govora krajem prošle godine. ''Ulaganje ne dolazi s visokim kamatama''.

U prvom ovogodišnjem tromjesečnom izvještaju o inflaciji prošlog četvrtka Kavcioglu nije dao eksplicitne smjernice o stopama. Na sastanku koji je održan samo nekoliko dana ranije Odbor za monetarnu politiku uklonio je frazu da su trenutne stope na "adekvatnom" nivou, što je znak koji su neki ekonomisti protumačili kao da se spremaju niži troškovi zaduživanja.

Centralna banka nije uvijek dosljedna ili odstupa od svojih smjernica. Unatoč izjavi MPC-a prošlog jula da će stope ostati nepromijenjene, spustio je referentnu vrijednost za 100 baznih bodova sljedeći mjesec.

Optimistični izgledi centralne banke za inflaciju također su dobar znak za niže stope. Njegove projekcije nisu se promijenile i još uvijek pokazuju rast cijena do kraja ove godine na 22,3 posto u decembru.

Kada je prošle sedmice upitan da razradi svoje planove, Kavcioglu je samo ukazao na ranije izjave koje su iznijele opće uvjete za smanjenje stopa.

"Nikad ne kažemo da ćemo sniziti ili zadržati iste stope", rekao je. "To bi bilo pogrešno".