text size
Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan rekao je da je potrebna "čvrsta monetarna politika" za usporavanje inflacije, u očitoj promjeni stajališta čelnika koji je dugo frustrirao ulagače zagovaranjem ultraniskih troškova zaduživanja.
Lira je preokrenula svoje gubitke nakon Erdoganovog govora u Ankari, trgujući 0,1 posto više, na 26,78 za dolar u 15:10 po lokalnom vremenu. Još uvijek je u padu za više od 30 posto ove godine.
"Spustit ćemo inflaciju na jednocifrenu brojku uz podršku monetarnog stezanja", rekao je dok je njegova vlada otkrivala ekonomske ciljeve za sljedeće tri godine.
Turski predsjednik, koji je u maju ponovo izabran na izborima, poznat je po tome što je samoproglašeni neprijatelj visokih kamata. Posljednjih je godina smijenio tri guvernera centralne banke jer se nisu pridržavali pravila.
Obnovio je svoj ekonomski tim ubrzo nakon izborne pobjede, imenovavši Mehmeta Simseka, bivšeg stratega obveznica Merrill Lyncha, za ministra finansija i Hafize Gaye Erkan, koja je radila u Goldman Sachs Group Ltd., za guvernerku centralne banke.
Erdoganova fiksacija
Predsjednikova fiksacija na strategiju rasta po svaku cijenu i guranje na niske stope izazvali su porast inflacije i natjerali investitore da pobjegnu iz zemlje.
Erdogan je u srijedu također rekao da će njegova administracija obuzdati potražnju potrošača. Ipak, rekao je da neće "činiti ustupke u ekonomskom rastu".
Turska je smanjila svoje ciljeve ekonomskog rasta u srednjoročnom programu. Bruto domaći proizvod za ovu godinu bit će 4,4 posto, što je pad u odnosu na pet posto u prethodnom izvještaju, navodi se u prezentaciji potpredsjednika Cevdeta Yilmaza.
Vlada sada predviđa rast od četiri posto u 2024., u poređenju s 5,5 posto prije.
Pesimističan izgled
Turska bi trebala održati lokalne izbore u martu. Predsjednik je godinama povećavao monetarne poticaje uoči izbora i želi vratiti najveći grad Istanbul, koji sada drži opozicija.
Vlada je ponudila pesimističnu prognozu inflacije, oštro revidirajući svoju projekciju za kraj godine na 65 posto, s 25 posto ranije.
Međugodišnja stopa inflacije porasla je brže od očekivanog u augustu, na 58,9 posto, naglašavajući izazov centralne banke i Erdogana u okončanju krize troškova života.
Centralna banka izmijenila je svoju prognozu inflacije na kraju godine na 58 posto u julu, više nego udvostručivši je u odnosu na brojku pod Erkanovim prethodnikom.
Monetarne vlasti očekuju da će rast cijena dosegnuti vrhunac u drugom tromjesečju iduće godine i usporiti na 33 posto na kraju godine. Projekcija do kraja 2025. godine je 15 posto.
Te prognoze inflacije za sljedeće dvije godine u skladu su s vladinim.
Trenutna referentna kamatna stopa je 25 posto, nakon što ju je centralna banka podigla za 750 baznih bodova - više od očekivanog - krajem augusta. Banka je signalizirala da će se ciklus pooštravanja nastaviti.
.webp){kind=icon}
