Potrošačka inflacija u Turskoj usporila je manje od predviđanja, iako mjeseci usporavanja ohrabruju kreatore politike da razmotre smanjenje kamatnih stopa uoči izbora za manje od pola godine.
Potrošačke cijene porasle su prošlog mjeseca za 57,7 posto na godišnjem nivou, sa 64,3 posto u decembru, pokazuju podaci državne agencije za statistiku u petak. To je bilo brže od bilo koje prognoze u Bloombergovoj anketi među ekonomistima, čiji je medijan bio 53,8 posto.
Na mjesečnom nivou inflacija je također premašila sva predviđanja i dosegla 6,7 posto, najbrže od aprila 2022.
Iako mjeseci relativne stabilnosti lire i slabljenja globalnih pritisaka pomažu smirivanju inflacije u Turskoj, povoljni statistički osnovni učinci bili su među najvećim kočnicama cijena. Poređenje s očitanjima iz 2022. - koja su bila iznimno visoka - vjerovatno znači da će inflacija ostati u padu tokom sljedećih mjeseci.
Održavanje inflacije pod kontrolom ključno je za predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana dok se takmiči za treći mandat na izborima zakazanim za maj, nakon najgore krize troškova života u dvije decenije.
Ali kao znak da turski čelnik možda neće biti voljan čekati da se porast cijena stabilizira na niskom nivou, Erdogan je ove sedmice obnovio svoj poziv na dodatna smanjenja stopa, ponovo tvrdeći da će ona smanjiti inflaciju. Do sada je bilo suprotno, nakon što je centralna banka smanjila troškove zaduživanja iako je inflacija prošle godine premašila 85 posto.
Guverner centralne banke Sahap Kavcioglu potaknuo je spekulacije da su rezovi stopa ponovo u igri. Pod njegovim vodstvom Odbor za monetarnu politiku u januaru je iz svojih smjernica za budućnost uklonio frazu koja je trenutnu referentnu stopu od devet posto opisala kao "adekvatnu".
Kreatori politike tada su rekli da ostaju pri svojim projekcijama da će inflacija na kraju godine iznositi 22,3 posto, a Kavcioglu je odbio razraditi vjerovatnu putanju kamatnih stopa.
Uz centralnu banku po strani, fokus napora za obuzdavanje inflacije bio je drugdje.
Kako bi lira ostala stabilna nakon četiri runde smanjenja kamatnih stopa između augusta i novembra, centralna banka potrošila je oko 108 milijardi dolara prošle godine na intervencije na stražnjim vratima na valutnom tržištu, prema Bloomberg Economicsu.
Vlada je u međuvremenu uskočila u odbranu kupovne moći potrošača povećanjem plaća, otpisom dugova i jeftinim kreditima.
Vlasti su također poručile trgovinama mješovitom robom da održe nepromijenjene troškove tokom januara i obećale su poduzeti mjere protiv "špekulativnog" određivanja cijena. Veliki lanci kao što su Migros Ticaret AS i Sok Marketler Ticaret AS brzo su pristali.
Iako se izgledi za inflaciju popravljaju, čini se da je centralna banka još uvijek pretjerano optimistična. Vlastito mjesečno istraživanje tržišnih učesnika u januaru pokazalo je rast cijena na kraju godine od oko 32,5 posto ili oko 10 postotnih bodova iznad najnovije službene prognoze.
Optimistična očekivanja mogu značiti da je ponovno pokretanje monetarnog labavljenja samo pitanje vremena. Centralna banka sljedeći put preispituje stope 23. februara.
Sa svoje strane, Erdogan je rekao da će inflacija "brzo usporiti" i završiti godinu na oko 20 posto.
Ekonomisti Morgan Stanleyja rekli su da je njihova osnovna pretpostavka da se inflacija u Turskoj uspori na godišnjih 42 posto u maju, "potaknuta snažnim baznim učincima plus našom pretpostavkom o stabilnom kursu do izbora i kontrole cijena", prema izvještaju objavljenom u petak.
"Predizborni poticaji, posebno povećanje minimalne plaće od 55 posto od januara i nedavno ubrzanje rasta potrošačkih kredita vjerovatno će gurnuti mjesečni zamah inflacije više od prosjeka posljednja tri mjeseca", smatraju ekonomisti Morgan Stanleyja uključujući Alinu Slyusarchuk.