Prelaskom na zimsko računanje vremena u kasnu jesen većina sjeverne hemisfere naglo tone u predvečernji mrak, no nas kao i milijune drugih muči isto pitanje - je li ovo uznemirujuće godišnje pomicanje sata doista neophodno.
Unatoč tome što je pomicanje sata povezano s padom produktivnosti i povećanim brojem srčanih udara, prometnih nesreća, pa čak i kriminala, ta ostavština iz Prvog svjetskog rata kojom se pokušavalo maksimalno povećati radno vrijeme nekako se održala iako stručnjaci sumnjaju u njegovu djelotvornost. Čak su i institucije Europske unije (EU) ukidanje prakse pomicanje sata stavile u drugi plan jer je EU fokusirana na rješavanje gorućih pitanja, poput Covida, Brexita, rata u Ukrajini i energetske krize.
Sada se, međutim, u Europi pojavio novi, i to vrlo aktualan argument za odustajanje od pomicanja sata dvaput godišnje. Naime, ukidanje te prakse moglo bi ublažiti energetsku krizu u Europi. Uz rat u Ukrajini koji je doveo do skoka cijena goriva, aktivisti i političari iz nekoliko zemalja ukazuju na to kako bi zimsko računanje vremena moglo povećati potražnju za gorivom. U Italiji, talijansko društvo za medicinu okoliša pozvalo je na ukidanje pomicanja sata, ističući kako bi čak i njegovo prolongiranje s kraja listopada na kraj studenog uštedjelo zemlji 70 milijuna eura troškova na goriva. I jedan je irski senator pozvao na odustajanje od pomicanja sata zbog uštede energije, dok je irski ministar zdravstva komentirao kako bi vlada razmotrila takav potez ako bi Irska ostala usklađena s ostatkom EU i Ujedinjenog Kraljevstva (UK).
Čini se kako je interes za ukidanje pomicanja sata posebno u Irskoj potaknula profesorica Aoife Foley, stručnjakinja za energetske sustave sa Sveučilišta Queens u Belfastu, koja je nedavno podijelila rezultate istraživanja o toj praksi i potrošnji energije tijekom gostovanja na radio stanicama u Irskoj i Sjevernoj Irskoj, i prije no su rezultati njezina istraživanja službeno objavljeni. Radeći s malim timom studenata poslijediplomskih studija i promatrajući tipičnu veličinu kućanstva i obrasce potrošnje, Foley je izračunala kako bi ukidanje zimskog računanja vremena kućanstvima u Engleskoj, Škotskoj i Walesu moglo uštedjeti između 1,2 milijarde funti i 2,3 milijarde funti godišnje, ovisno o tarifi koju plaćaju. Ova financijska ušteda također bi bila dobitak za okoliš. Foley je izračunala kako bi Irska mogla smanjiti svoje emisije ugljika za 3,48 posto samo smanjenjem potrošnje struje u kućanstvima.
Stručnjaci sumnjaju u djelotvornost pomicanja sata / Bloomberg
Razlog zašto bi ukidanje ljetnog računanja vremena moglo donijeti jasne prednosti, kakve Foley predlaže, je vrlo jednostavan. Što kasnije padne mrak, ljudi kasnije upale svjetla. U Ujedinjenom Kraljevstvu i Irskoj dnevna potražnja za energijom doseže vrhunac između 17 i 19 sati, a zimska potražnja počinje naglo rasti malo prije 16 sati kada tijekom zimskih tmurnih dana nestaje sunčeve svjetlosti. Bez pomicanja sata, sumrak ne bi počinjao do oko 17 sati, što bi odgodilo i prerasporedilo dnevni rast potrošnje struje prema kraju dana.
Očita zamka ovom argumentu je da bi pomicanje sata moglo jednostavno prebaciti tu potrošnju struje na sada tamnije jutarnje sate, pa u konačnici nema nikakvog smanjenja potrošnje. To se ne bi dogodilo, pojasnila je Foley, jer čak i uz ljetno računanje vremena, u kućanstvima u Britaniji i Irskoj ionako se pale svjetla u zimska jutra, jer je bez upaljenih sijalica premračno. Usto, mnogi ljudi odlaze na posao prije nego što se u potpunosti razdani. Drugim riječima, mračnija jutra ne bi nužno značila i znatno veću upotrebu rasvjete, jer su u većine britanskih i irskih kućanstava svjetla u to vrijeme ionako upaljena.
Pomicanje sata je ostavština 20. stoljeća, a to je bio tadašnji odgovor na okolnosti, koji se u mnogome razlikuju od današnjih u kojima živimo, pojašnjava Foley.
"Kada su to predstavili prošlog stoljeća ljudi su rano ustajali, jer im je trebalo jako svjetlo za rad. To je bilo zato što nisu imali razvijenu električnu mrežu ili mogućnosti kućnog osvjetljenja koje mi imamo. Također, trebali su ići na posao kad se razdani, jer nisu imali javnu rasvjetu kakvu sada imamo. Danas su uvjeti na cestama i automobili bolji, a pješačke staze su sigurnije za korištenje."
Razina odgovora na Foleyino istraživanje pokazuje koliko je zapravo velik interes o toj temi. Njezini su se nalazi proširili britanskim i irskim medijima nakon samo dva pojavljivanja na lokalnim radio stanicama i prije no što je službeno objavila rezultate istraživanja.
Ove bi zime nestašice struje diljem Europe mogle biti toliko ozbiljne da njemačke udruge preporučuju kraći rad u poduzećima radi uštede energije, a brojni njemački gradovi odustaju od božićnih dekorativnih svjetala. I britanska kućanstva bi se mogla suočiti s nestašicom struje, što bi dovelo do rasta prodaje baterija za kućanstva, a Španjolska je ograničila temperature grijanja i hlađenja u javnim zgradama. Tako da bi se odustajanje od prelaska na zimsko računanje vremena moglo pokazati relativno lakom pobjedom.
No, to ne znači da je pomicanju sata došao kraj. Sporazum EU-a o ukidanju pomicanja sata sklopljen 2019. godine još uvijek nije realiziran. Djelomično su krive sive zone u hijerarhiji odlučivanja unutar EU, ali u suštini je to zbog činjenice što su članice EU tijekom posljednjih kaotičnih godina imale veće požare koje je trebalo gasiti. S obzirom na okolnosti, tema pomicanja sata je razumljivo skliznula prema začelju popisa međunarodnih problema koje treba riješiti.
Ipak, sve je više dokaza da je pomicanje sata smetnja, i to s mogućim geopolitičkim učincima, pa se čini kako otkucava sat ukidanju te navike diljem Europe. Island, Turska, Rusija i Bjelorusija su već odustale.
.webp){kind=icon}
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...