text size
Protekle godine, kada su ruske isporuke prirodnog plina Europi dramatično pale, kupci su navalili na plin po rekordnim cijenama kako bi napunili skladišta uoči zimskih hladnoća.
Sada pak Europa raspolaže najvećim zalihama plina u puno godina i dosta je toga zapravo blokirano u skladištima. Naime, cijene su drastično pale, što znači da bi prodaja plina iz zaliha značila gubitke u milijardama eura za porezne obveznike jer je dio tog plina plaćen državnim novcem ili posebnim naknadama koje građani plaćaju.
"Trgovci utiskuju plin ljeti vjerujući da će cijene na zimu porasti. No, to se nije dogodilo", kazala je Sindre Knutsson, potpredsjednica norveške tvrtke Rystad Energy koja se bavi poslovnim i energetskim analizama.
Na neki način, Europa je žrtva vlastitog uspjeha. Europska unija (EU) je jurila kako bi uvezla ukapljeni prirodni plin i time nadoknadila manjak ruskog plina. Blaža je zima utjecala na smanjenju potrošnju.
Skladišne zalihe su trenutačno na oko 65 posto, što je puno više no inače u ovo doba godine. Štoviše, čak se može dogoditi da na kraju zime budu iznad 50 posto, što bi bilo dvostruko više no prije godinu dana. To je, naravno, dobro za energetsku sigurnost, no što je s kupcima i cijenom tog plina?
Tvrtke se mogu zaštititi od volatilnih cijena ugovorima s unaprijed određenom kupovnom i prodajnom cijenom. Trgovci i energetske kompanije tada mogu doživjeti gubitke zbog promjene cijena, no ti gubici uglavnom se ne objavljuju.
Prošlog su ljeta, poglavito u Njemačkoj, neke nabave plina obavljene uz pomoć državnog novca.
Cijene plina dramatično su pale
"Porezni bi obveznici gubili novac ako se bilo koja količina plina sada izvuče iz skladišta i proda na tržištu", kaže Trevor Sikorski iz energetsko-konzultantske tvrtke Energy Aspects.
Njemačka tvrtka Trading Hub Europe, koju su osnovale tvrtke za opskrbu plinom, dobila je 15 milijardi eura od države za kupnju zaliha.
"Prioritet je bio napuniti skladišta zbog sigurnosti opskrbe. Kupovali smo i prodavali po tržišnoj cijeni", rekao je glasnogovornik tvrtke, ali i odbio komentar o mogućim gubicima.
U trećem kvartalu EU je uvezao 101 milijardu eura vrijedne količine plina, što je za trećinu više no u isto doba 2021. godine. Većina je toga završila u skladištima.
Na kupnju plina potrošen je rekordan iznos u trećem tromjesečju prošle godine
Cijena za megavatsat je prošloga kolovoza na referentnom nizozemskom tržištu iznosila više od 300 eura. Sada je cijena tek nešto iznad 50 eura.
Morgan Stanley očekuje da će cijena još pasti, a da će zalihe plina zimu završiti na 59 posto skladišne popunjenosti.
To su, naravno, loše vijesti za one koji nisu upotrijebili mogućnost hedginga.
"Ako se kupci nisu zaštitili, pokušat će zadržati plin u skladištima do iduće zime kada bi možda cijene mogle rasti. No, malo je vjerojatno da će moći potpuno vratiti uloženo, osim ako se tržište dramatično ne promijeni", kazao je analitičar BloombergNEF-a Stefan Ulrich.
.webp){kind=icon}
