Inflacija u eurozoni još uvijek ne pokazuje znakove slabljenja pa se u četvrtka očekuje još jedno dizanje kamatnih stopa od strane Europske središnje banke (ECB) za 75 baznih bodova. Tim potezom bi se cijena zaduživanja popela na razinu neviđenu još od 2009. godine, kada je ECB morala suzbijati negativne posljedice svjetske financijske krize.
"Recentno slabljenje makroekonomskih pokazatelja očito nije dovoljni da bi odvratilo ECB od novog snažnog dizanja kamatne stope, stoga očekujemo njen rast za 75 baznih bodova na sutrašnjem sastanku. Takav korak očekuje većina analitičara, a već ga je uračunalo i tržište budući da su brojni dužnosnici ECB-a tijekom posljednjih nekoliko tjedana izrazili potrebu za daljnjim monetarnim pooštravanjem u trenutnim gospodarskim okolnostima", ističu analitičari Bloomberg Adrije i poručuju kako će, osim same odluke o kamatnoj stopi, naglasak potencijalno biti i na dodatnim potezima fokusiranima na upravljanje viškom likvidnosti u eurozoni.
"Ponovno uspostavljanje dviju naknada za pričuve postaje sve izgledniji potez ECB-a jer će se inače suočiti s plaćanjem pozamašnih kamata bankama za držanje gotovo 4,7 bilijuna eura viška pričuva", smatraju naši analitičari i dodaju kako još uvijek ne vide na stolu odluku o kvantitativnom pooštravanju jer je preduvjet za to stabilizacija kamatnih stopa na neutralnim razinama.
Podsjećamo kako je Upravno vijeće ECB-a u rujnu ukinulo sustav dviju naknada za pričuve odredivši da je vrijednost multiplikatora nula. "Budući da je kamatna stopa na stalno raspoloživu mogućnost deponiranja kod središnje banke sada veća od nule, nema više potrebe za sustavom dviju naknada za pričuve radi remuneracije viška pričuva", poručili su tada iz središnje banke.
Glavni pokazatelji
Analitičari diljem svijeta nisu optimistični, dapače, smatraju da je trenutna situacija za ECB teža nego nakon velike financijske krize 2009.
Glavni zadaci ECB-a su održavanje stabilnosti cijena i zaposlenosti. Oni bi, barem u teorji, trebali biti ostvarivi bez pretjeranih posljedica na ekonomski rast pa ih možemo koristiti za usporedbu.
Posljednji put kad se referentna kamatna stopa našla na 2 posto, nezaposlenost u eurozoni bila je za 2 postotna boda viša nego danas. Krajem 2008. godine broj nezaposlenih u eurozoni iznosio je 8,6 odsto, dok je taj udio sada manji i iznosi 6,6, posto. To ukazuje da je ECB u nešto lakšoj situaciji u odnosu na 2009.
Sa druge strane, glavno mjerilo stabilnosti cijena, stopa inflacije, nalazi se na rekordnih 9,9 posto, dok se krajem 2008., pred tadašnju odluku ECB, stopa inflacije smanjila s 3,2 na 2,1 posto. Ubrzani rast cijena svakako smanjuje manevarski prostor centralne banke.
Gospodarski rast, odnosno kretanje bruto domaćeg proizvoda, više je posljedica promjena kamatnih stopa nego razlog za njihovo mijenjanje, barem po pitanju ovlaštenja monetarnih vlasti. Po ovom pokazatelju, slično kao i po stopi nezaposlenosti, ECB pred sobom ima lakši posao nego prije13 godina.
Ovdje se mogu videti sve opasnosti izvlačenja povijesnih analogija po pitanju ekonomskih podataka. Iako su dva od tri glavna ekonomska pokazatelja povoljnija, situacija u kojoj se ECB nalazi danas teža je u odnosu na 2009. godinu, barem po sudu analitičara.
Ekonomisti vide crnju sliku
Dok je neizvjesnost zajednički faktor obje krize, broj čimbenika od kojih danas ovisi budućnost ekonomije eurozone dodatno otežava situaciju u kojoj se nalaze središnji bankari, navodi stariji ekonomist u kompaniji Generali Investments, Martin Wolburg.
"Dok je najbitniji faktor prije 13 godina bila svjetska ekonomska kriza i njene posljedice, sada u jednažbu, osim financijskog sektora, ulaze i geopolitička neizvjesnost, rizik od nestašice energenata i posljedice pandemije koronavirusa (naročito zatvaranja u Kini)", rekao je Wolburg za Bloomberg Adriju.
Jaz BDP-a, pokazatelj kojim se uspoređuju stvarni i potencijalni, ali neostvareni privredni rast, govori nam da bi situacija danas trebalo biti bolja nego što je bila prije 13 godina, kako po podacima Europske komisije, tako i po podacima Međunarodnog monetarnog fonda.
"S druge strane, više od deset godina krize smanjilo je prostor za djelovanje mjera fiskalne politike. Sve u svemu, situacija je ružnija nego u 2009.", zaključuje Wolburg.
Recesija i tržište obveznica kvare sliku
Sve veće šanse da dođe do recesije i poremećaja na tržištu obveznica u eurozoni glavna je razlika u odnosu na prethodnu krizu.
"Očigledno je da središnji bankari moraju sniziti stopu inflacije i inflatorna očekivanja, pa je njihov smjer jasan. S druge strane, za razliku od 2009., visoka stopa inflacije poklopila se s tendencijama ka recesiji ili sa samom recesijom (npr. u eurozoni)", navodi Wolburg.
Problem je što će ECB morati nastaviti s dizanjem kamatne stope usprkos manjem gospodarskom rastu. "Ovo čini donošenje odluka težim nego što je to bio slučaj prije 13 godina", dodaje ekonomist.
Možda i najveća opasnost prijeti od poremećaja na tržištu obveznica koje proizlazi iz činjenice da je eurozona skup 19 država s odvojenim tržištima dužničkih vrijednosnih papira. U slučaju nejednakog prelijevanja cena zaduživanja, prinosi na obveznice različitih država će se kretati različitim tempom. Koje su posljedice toga već smo imali prilike vidjeti na primjeru Italije.
"Dodatni problem predstavlja i smanjeni broj obveznica centralnih banaka koje su provodile 'kvantitativno popuštanje', jer bi prodaja dužničkih vrijednosnih papira mogla ugroziti financijsku stabilnost. U eurozoni bi ova pojava mogla imati negativne posljedice na tržište državnih obveznica", pojašnjava Wolburg.
Slično kao i ekonomisti koje je anketirao Bloomberg, iz kompanije Generali očekuju da će ECB podići kamatnu stopu za 75 baznih poena.
Odluka o kamatnoj stopi bit će objavljena u četvrtak, nešto prije otvaranja tržišta u Sjedinjenim Američkim Državama.
.webp){kind=icon}
