.webp){kind=icon}
Nazovite to godinom zaokreta. Nakon najagresivnijeg ciklusa dizanja kamatnih stopa u četiri desetljeća, ključne središnje banke će u 2024. krenuti u smanjivanje troškova zaduživanja.
Ključno je pitanje hoće li podaci o inflaciji u idućim mjesecima dopustiti donositeljima odluka da promijene smjer dovoljno brzo i izbjegnu recesijska kretanja.
Investitori polažu nade u zaokret zbog ohrabrujućih podataka o inflaciji u posljednje vrijeme te nedavnih komentara zagovornika oštrije monetarne politike u Europskoj središnjoj banci (ECB) i Fedu koji sugeriraju otklon od daljnjeg zaoštravanja.
"2024. je tranzicijska godina, to je točka zaokreta za ekonomiju i za monetarnu politiku. No, što to znači? Je li to i točka zaokreta od rasta prema recesiji? Je li to zaokret od snažnijeg prema sporijem rastu?", kaže glavna ekonomistica za SAD u Morgan Stanleyu Ellen Zentner.
Zentner i njezin tim vjeruju u ovaj zadnji ishod u SAD-u, djelomično jer su bilance kućanstava vrlo zaštićene s prosječnom kamatnom stopom na hipoteke ispod četiri posto. I ako Fed započne smanjivati kamatnu stopu do kraja lipnja, kako Morgan Stanley predviđa, to bi trebalo pomoći izbjegavanju recesijskih rizika, kaže Zentner.
Opasnosti se uvećavaju što god dulje troškovi zaduživanja ostanu na sadašnjim razinama. Količina američkog korporativnog duga koji dospijeva će se udvostručiti u iduće dvije godine na oko bilijun dolara u 2025., te utrostručiti u eurozoni na više od 400 milijardi dolara, otkrivaju podaci koje je prikupio Oxford Economics.
"Svaka tvrtka koja ima kredit dignut prije 2022 sada će se suočavati s višim troškovima refinanciranja", kaže glavni ekonomist Američke gospodarske komore Curtis Dubay.
Globalno su snažno rasli troškovi zaduživanja
Posebno su ranjive tvrtke čiji je rejting ispod investicijskog zbog osjetnog skraćivanja ročnosti njihovog duga na manje od pet godina u SAD-u i manje od četiri u eurozoni.
"Ročnost dugova s visokim prinosom je najkraći tijekom moje karijere", kaže Jim Reid koji se bavi globalnim ekonomskim analizama za Deutsche Bank.
Ovoga tjedna Fed, ECB i Bank of England imaju posljednje ovogodišnje sastanke o monetarnoj politici na kojima će se iznijeti i neka očekivanja za 2024. Dužnosnici tih središnjih banaka sigurno neće htjeti pričati o politici, no mnogi će, uključivo Fed, biti u situaciji nositi se s odlukama u ambijentu izborne godine.
Predsjednik Feda Jerome Powell zadnje je komentare javno iznosio 1. prosinca rekavši da bi bilo prerano sa sigurnošću zaključiti da je dosegnuta dovoljno restriktivna monetarna razina, odnosno špekulirati o popuštanju monetarne politike. Predsjednik Bundesbanke Joachim Nagel pak nedavno je rekao da bi bilo prerano uskoro sniziti kamatnu stopu ili nagađati o takvom koraku.
Sudionici tržišta, koji nisu baš dobro pogodili visinu dizanja kamatnih stopa ove godine, sada kažu da su fundamenti na njihovoj strani kada očekuju popuštanje monetarne politike. Stope inflacije su niže no prije godinu dana, a kamatne stope znatno više.
U SAD-u je u posljednjih šest mjeseci prosječna anualizirana stopa temeljne inflacije u zadnjih šest mjeseci iznosila 2,5 posto, a u eurozoni je u studenome godišnja inflacija pala na 2,4 posto.
U zemljama Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj stopa je u prosjeku pala na najnižu dvogodišnju razinu od 5,6 posto.
Što su sudionici tržišta očekivali za ovu godinu i što očekuju u idućoj?
"Spuštanja kamatnih stopa će se dogoditi. Inflacija se brzo spušta", smatra Alicia Garcia Herrero koja je glavna ekonomistica za azijsko-pacifičko područje u investicijskoj tvrtki Natixis.
Kao još jedan pokazatelj promjene klime je činjenica da su neka tržišta u razvoju, koja su bila među prvima u dizanju kamatne stope kad se inflacija 2021. počela ubrzavati, već počela rezati stope, a među njima su Čile i Brazil.
No, kako su središnje banke u razvijenim ekonomijama osjetile da im je vjerodostojnost nagrižena zbog nedovoljno brze reakcije kada je inflacija počela rasti, donositelji odluka bi mogli pričekati do duboko u 2024. godinu prije no što krenu suprotnim smjerom.
"Letvica za rezanje kamatnih stopa je postavljena visoko jer još uvijek postoji zabrinutost da bi inflacija mogla biti uporna. Zbog toga ne očekujem promjene prije druge polovice 2024. godine", iznosi glavni ekonomist Moody'sa Mark Zandi.
Dok ekonomska teorija upozorava da monetarna politika djeluje s odmakom, to je koncept koji ekonomisti imaju sklonosti zaboraviti, navodi Reid iz Deutsche Banke. Naslov njegove prognoze za 2024. je 'Utrka s vremenom' odražavajući potrebu da se troškovi zaduživanja snize dovoljno brzo kako bi se ograničili financijski i ekonomski troškovi.
"Taj učinak s odmakom će u biti ostaviti posljedice", smatra Reid.
