Evropska centralna banka bi trebalo da preduzme "značajne korake" na svoja naredna dva sastanka, kada se odlučuje o kamatnim stopama, rekao je član Upravnog vijeća Klaas Knot, koji je dio grupe "jastrebova" (koji se zalažu za oštru monetarnu politiku). Ta grupa ekonomista očekuje drugo uzastopno povećanje za tri četvrtine poena u oktobru.
Šef Nizozemske centralne banke rekao je da ECB mora završiti normalizaciju troškova pozajmljivanja prije nego što može da se posveti raspravi o tome kako smanjiti trilione eura obveznica koje je kupila tokom nedavnih kriza – proces poznat kao kvantitativno zaoštravanje.
"Potrebna su nam još najmanje dva značajna povećanja stope", rekao je Knot u ponedjeljak na prezentaciji finansijske stabilnosti u Amsterdamu. On ne očekuje da će kvantitativno zaoštravanje početi prije 2023.
Otkako je počela da podiže stope u julu, prvi put poslije više od decenije, ECB je povećala stope 125 baznih poena, a tržišta su se naginjala ka još jednom pomaku od 75 baznih poena 27. oktobra. Međutim, u isto vrijeme, evropski ekonomski izgledi se pogoršavaju. Rekordna inflacija i smanjenje snabdijevanja ruskim energentima čine recesiju sve vjerovatnijom.
Ta sve lošija pozadina podstakla je neke od članova Upravnog vijeća ECB-a, koji nisu za visoke kamate, da upozore da se ne ide predaleko.
Član Upravnog vijeća Europske središnje banke Klaas Knot. (Bloomberg)
Portugalski ministar finansija Mario Centeno nazvao je normalizaciju monetarne politike apsolutno neophodnom i poželjnom te rekao da odluke treba da budu postepene i vođene fleksibilnošću i proporcionalnošću.
"Nepravovremene reakcije su podložne tome da postanu pretjerane reakcije", rekao je Centeno u ponedjeljak u Lisabonu.
Španac Pablo Hernandez de Cos kasnije je ponovio da će tempo normalizacije ECB-a zavisiti od ekonomskih podataka, rekavši u prezentaciji studentima da će stope biti podignute sve dok inflacija ne padne na cilj od dva posto.
Rast potrošačkih cijena je dosta brži u nekim dijelovima eurozone od 19 zemalja - najviši zabilježen rast inflacije od 25 posto u baltičkom regionu je na ekstremnom nivou u poređenju sa 10 posto za blok u cjelini.
U Nizozemskoj je premašio 17 posto i mogao bi ostati povišen duže nego što finansijska tržišta i ekonomisti trenutno predviđaju, prema posljednjem izvještaju centralne banke o finansijskoj stabilnosti, objavljenom u ponedjeljak.
"ECB će nastaviti podizati kamatne stope sve dok ponovo ne bude vjerodostojnih izgleda za povratak na cilj stabilnosti od dva posto inflacije u srednjem roku", rekao je Knot.
- Uz saradnju Cagan Koc i Alonso Soto
.webp){kind=icon}
