Evropska centralna banka sustiže rizik inflacije koji se pokazao mnogo snažnijim od spirale plaća i cijena o kojoj su kreatori politike brinuli.
Dužnosnici koji govore ovog mjeseca sve više naglašavaju važnost skokovitog rasta dobiti u najtežem razdoblju inflacije u eurozoni, a predsjednica Christine Lagarde upozorila je krajem marta na dinamiku "milo za drago" u kojoj povećanje korporativnih marži povećava plaće i cijene.
Takozvana inflacija zbog pohlepe prijeti da zakomplicira napore da se obuzda rast potrošačkih cijena, što znači da će ECB možda morati učiniti više kako bi dosegla svoj cilj od dva posto - baš u trenutku kada dužnosnici ističu da se kraj njihovog najagresivnijeg ciklusa povećanja kamatnih stopa bliži kraju.
"Postoje jasni rizici da će pad inflacije biti sporiji nego što se ranije predviđalo zbog rastućih korporativnih marži", rekao je Piet Christiansen, glavni strateg Danske Bank u Kopenhagenu.
To je zato što kompanije imaju tendenciju bržeg podizanja cijena kako bi nadoknadile veće ulazne troškove nego što ih smanjuju kada im troškovi padnu, što im omogućuje da duže drže veće marže, rekao je.
"ECB-u je vrlo teško odgovoriti na ovu dinamiku", rekao je Christiansen.
Dobit premašuje uticaj plaća u poticanju inflacije u eurozoni |Bloomberg
Dok povećanje marže ove godine neće biti tako brzo, ''bilo kakav sukob između plaća, dobiti i javnog sektora bio bi izuzetno štetan za budućnost i mogao bi izazvati reakciju ECB-a u smislu naše monetarne politike'', rekao je potpredsjednik Luis de Guindos u srijedu.
Profit poduzeća već je neko vrijeme bio veći pokretač porasta cijena nego troškova rada – od početka 2021., prema riječima Maevi Cousin iz Bloomberg Economicsa. Ona je izračunala da su rastući prihodi generirali više od dvije trećine inflacije na kraju prošle godine.
Već je optužena da djeluje previše tromo, dok su cijene počele rasti nakon pandemijskog zatvaranja, povećanje marže pojavilo se kao jasna zabrinutost Evropske centralne banke tek posljednjih mjeseci i doista je došlo u prvi plan tek na sastanku o politici u martu.
"Mnoge su kompanije uspjele povećati svoje profitne marže u sektorima suočenim s ograničenom ponudom i ponovnom potražnjom", rekao je glavni ekonomist Philip Lane svojim kolegama, tvrdeći da su plaće imale samo ograničen uticaj na inflaciju u posljednje dvije godine i da je povećanje dobiti bilo znatno dinamičnije.
Primjer za to je Latvija, gdje je inflacija bila među najbržima u 20 zemalja eurozone. Guverner centralne banke Martins Kazaks vidi kako neke tamošnje kompanije podižu cijene "samo zato što mogu".
Baltičke zemlje imaju najveće stope inflacije u eurozoni | ...i neka od najvećih povećanja jedinične dobiti/Bloomberg
''Zato Upravno vijeće nastavlja dizati stope u situaciji kada harmonizirani indeks potrošačkih cijena počinje padati pod uticajem pada svjetskih cijena energije", rekao je.
Kupci također mogu odigrati svoju ulogu, prema Kazaksu, savjetujući im da budu izbirljiviji u kupovini i traže bolje ponude.
Neki od njegovih kolega umanjili su opasnost. Hrvatski ministar Boris Vujčić rekao je prošle sedmice da će slabiji ekonomski rast umanjiti sposobnost kompanija da dodatno podignu cijene.
Govoreći dan ranije, članica Izvršnog odbora Isabel Schnabel priznala je da ECB "nije obratila dovoljno pažnje na profit", ali je rekla da vjerovatno ne može pokrenuti istu vrstu zastrašujuće spirale koju mogu plaće.
"S profitom postoji snažnija samoispravka jer ljudi nekako moraju platiti te više cijene", rekla je. "Ne vidim da to možete kontinuirano ekstrapolirati u budućnost, ali to morate pratiti, a mi to pratimo pomnije nego prije''.
ECB bi mogla usporiti nedavni tempo povećanja kamatnih stopa 4. maja, podižući kamatnu stopu na 3,25 posto pomakom od četvrtine boda. Predviđa se da će inflacija pasti na 2,8 posto do kraja godine s više od devet posto na početku, prije nego što se vrati na cilj u drugoj polovici 2025.
Ali s obzirom na to da se i poduzeća i potrošači pokušavaju zaštititi od rastućih troškova, Oscar Arce — glavni direktor ECB-a za ekonomiju i istraživanje — upozorava da bi se spirala cijena još mogla pojaviti.
"Međusobno osnažujuće povratne informacije između viših profitnih marži, viših nominalnih plaća i viših cijena riskiraju snažne sekundarne učinke", napisali su on i njegovi kolege u postu na blogu.
.webp){kind=icon}
