Ekonomski trošak rata sa Iranom sve više pogađa Evropu, gdje sporiji privredni rast i ubrzanje inflacije prijete da prodube industrijske, fiskalne i političke pritiske širom regiona.
Vojna kampanja Donalda Trumpa, čiji je kraj i dalje jednako neizvjestan kao i u trenutku kada su prvi napadi pokrenuti prije mjesec dana, primorava države da smanjuju očekivanja po pitanju privrednog rasta, dok se istovremeno pripremaju za rast cijena podstaknut energetskim sektorom.
Odgovor kontinenta koji se tek nedavno oporavio od posljedica sukoba u Ukrajini izgleda kao djelimičan povratak na politike korišćene za prevazilaženje te krize, dok se domaćinstvima pruža pomoć, a centralne banke okreću ka podizanju kamatnih stopa.
Za kompanije, iako posljedice već opterećuju sektore sa velikom potrošnjom resursa - uključujući njemačku hemijsku industriju - raste rizik da će se problemi proširiti i na ostatak privrede kako lični prihodi budu slabili.
Sve to će biti u fokusu ministara finansija Evropske unije koji se sastaju u petak. Njima će se putem hitno organizovanog video-poziva obratiti direktor Međunarodne agencije za energiju Fatih Birol, kako bi procijenili utjecaj rata i unaprijedili koordinaciju mjera pomoći.
Bloomberg
"Sasvim je jasno da su energetski intenzivni sektori prvi i najteže pogođeni", rekao je Christian Keller, direktor ekonomskih istraživanja u Barclaysu. "Ali što duže traje, to će se preliti na svaki sektor i svaku ulaznu cijenu."
Kako tržišta nafte i prirodnog gasa rastu, a pokazatelji povjerenja naglo opadaju, Njemačka i Italija su među državama koje razmatraju smanjenje zvaničnih projekcija rasta, nakon pesimističnijih procjena koje je prošle nedjelje iznijela Evropska centralna banka (ECB).
Trenutni šok "vjerovatno prevazilazi ono što sada možemo da zamislimo", rekla je Christine Lagarde u podcastu časopisa Economist objavljenom u četvrtak. To "dovodi do svojevrsnog odlaganja procjene koliko je ova kriza zaista ozbiljna".
Njemačka hemijska industrija, teško pogođena posljednjim skokom troškova energije 2022. godine, upozorila je na smanjenje proizvodnje, dok je Hormuški moreuz i dalje praktično zatvoren.
Proizvodnja u najvećem njemačkom postrojenju za amonijak, kompaniji SKW Piesteritz GmbH, smanjena je na tehnički minimum od 85 odsto, dok kompanija Evonik Industries, proizvođač specijalnih hemikalija, i dalje procjenjuje potencijalnu štetu.
"Još je prerano za preciznu procjenu posljedica", rekao je izvršni direktor Christian Kullmann. Ipak, "Evonik neće moći da izbjegne indirektne posljedice neprijateljstava".
Bloomberg
Kompanija za kontejnerski transport Hapag-Lloyd AG suočava se sa dodatnim nedjeljnim troškovima od 40 do 50 miliona dolara za gorivo, osiguranje i skladištenje. Kompanija pokušava da dio tih troškova nadoknadi kroz "vanredne i krizne naknade", rekao je izvršni direktor Rolf Habben Jansen.
Takvi troškovi prijete da se preliju kroz čitav lanac snabdijevanja, čineći život skupljim za sve. Potrošači su toga svjesni: udio domaćinstava koja očekuju brži rast cijena u narednih godinu dana porastao je "vrlo snažno", saopštio je francuski zavod za statistiku.
Kompanija Next Plc upozorila je da bi mogla da poveća cijene za između 1,5 i 2 odsto ako rat potraje duže od tri mjeseca. Švedska kompanija Hennes & Mauritz AB navela je da bi dugotrajan sukob mogao da izazove prelivanje energetskih troškova koje bi ograničilo potrošnju.
Preokret u regionu koji je donedavno očekivao ekonomski oporavak i stabilnu inflaciju nakon prošlogodišnjih trgovinskih poremećaja mogao bi imati ozbiljne posljedice.
Za evrozonu, jedno od ključnih pitanja je da li će sukob podstaći ili usporiti reforme koje bi omogućile bloku da funkcioniše samostalnije u svijetu slabljenja podrške SAD i sve jače konkurencije Kine. Finansiranje mjera podrške privredi takođe predstavlja problem za mnoge države, pri čemu samo Njemačka ima značajniji fiskalni prostor.
Šta kaže Bloomberg Economics...
"Fiskalna politika ostaje glavni instrument za zaštitu građana od inflacije. Iako ekonomska istraživanja favorizuju ciljanu pomoć kako bi se ograničili podsticaji za veću potrošnju energije, neselektivni transferi širem dijelu stanovništva mogu biti politički privlačni vlastima. Međutim, nemaju sve evropske vlade fiskalni prostor za takve mjere."
- Antonio Barroso, viši analitičar za geoekonomiju.
Ujedinjeno Kraljevstvo, u međuvremenu, mora da koristi već opterećene javne finansije kako bi ublažilo rast troškova života koji podstiče populizam na oba kraja političkog spektra. Kao i kod ECB, trgovci očekuju da će Banka Engleske morati da poveća troškove zaduživanja.
"Vlast će morati izuzetno pažljivo da postupa u mjerama pomoći ovog puta", rekao je Andy Haldane, predsjednik britanske privredne komore i bivši zvaničnik Banke Engleske, za Bloomberg Television.
"Prostor za manevrisanje je veoma ograničen, a Ujedinjeno Kraljevstvo je očigledno pod lupom tržišta kada je riječ o javnom dugu", rekao je. "Rizik od greške zahtjeva oprez i razboritost u sprovođenju mjera, uprkos rastu političkih pritisaka. Ovo nije trenutak za hrabre poteze."
Koliko će kreatori politika u Grupi sedam biti spremni na odlučne poteze, moglo bi se vidjeti već u ponedjeljak, kada će ministri energetike i finansija razgovarati putem video-veze. Francuski ministar finansija Roland Lescure sažeo je razmjere izazova koje rat predstavlja.
"Na raskrsnici smo ekonomskih pitanja, energetike, inflacije i centralnih banaka", rekao je u četvrtak.
.webp){kind=icon}
