Pad uvoza fosilnih goriva u EU, poznati glavni snabdjevači

Uvoz fosilnih goriva u Europsku uniju lani je smanjen, pokazuju najnoviji podaci Eurostata. U usporedbi s 2024. godinom ukupna vrijednost tog tipa energenata smanjena je za 11 posto na 337 milijardi eura, a njihova količina smanjena je za jedan posto.

Uvoz fosilnih goriva u Uniju pada i po vrijednosti i po količini još od 2022. godine, navode u Eurostatu. Vrijednost je srezana s tadašnjih 693 milijarde eura, dok je količina smanjena za 15 posto na ekvivalent 850 milijuna tona.

Smanjenje uvoza fosilnih goriva mogla bi biti dobra vijest u trenucima kad sukobi na Bliskom istoku ponovo dovode do rasta njihovih cijena. No uvoz tih goriva i dalje je na razinama koje znače da njihovo poskupljivanje i mogući manjkovi imaju vrlo ozbiljne posljedice po ekonomiju Europske unije.

EU proteklih godina na brojne načine pokušava smanjiti svoju ovisnost o uvozu energije i manji uvoz fosilnih goriva korak je u dobrom smjeru, no ti su procesi dugogodišnji. Jedna od boljih ilustracija je uvoz plina i nafte iz Rusije. Usprkos tome što je, zbog ruskog napada na Ukrajinu 2022. godine, Unija pokušala prekinuti dotok ruskih nafte i plina na unutarnje tržište, proces još nije gotov.

Višegodišnji pad vrijednosti i uvezene količine u Europsku uniju zabilježen je kod uvoza nafte i derivata te prirodnog plina u plinovitom stanju. Iznimka je ukapljeni prirodni plin kojeg je lani uvezeno više, ali je njegova vrijednost također niža nego 2022. godine.

Glavni trgovinski partneri odakle je EU lani uvozila sirovu naftu i derivate bili su Sjedinjene Američke Države, Norveška i Kazahstan, svaki odgovorni za oko 13-15 posto ukupnog uvoza.

SAD je bio i glavni dobavljač ukapljenog prirodnog plina, piše Eurostat, zaslužan za više od polovice europskog uvoza, odnosno čak 56 posto. Nakon njega dolaze Rusija (14 posto) te Katar (9).

Sličnu natpolovičnu ulogu ima Norveška kad je u pitanju prirodni plin u plinovitom stanju. Lani je ta skandinavska država bila zaslužna za 52 posto uvoza u EU. Nakon nje slijedili su Alžir sa 17 posto te Rusija s 10 posto.

Podaci Državnog zavoda za statistiku za prvih devet mjeseci prošle godine pokazuju kako su SAD i Alžir glavni dobavljači prirodnog plina i Hrvatskoj, dok naftu uvozimo iz Saudijske Arabije, Azerbajdžana, Kazahstana, Angole i Libije.