CBAM sutra stupa na snagu: Šta čeka bh. izvoznike i energetiku

Od 1. januara 2026. godine počinje puna primjena Mehanizma za prilagođavanje granica ugljika (CBAM), instrumenta Evropske unije kojim se uvodi trošak za emisije ugljendioksida (CO₂) na robu koja se u EU uvozi iz Bosne i Hercegovine i drugih zemalja koje nisu članice unije.

CBAM podrazumijeva da Evropska unija oporezuje proizvode čija je proizvodnja povezana s emisijama ugljika, a koji dolaze s tržišta izvan EU. Mehanizam se, između ostalog, odnosi na aluminij, čelik, željezo, đubriva, električnu energiju i cement, sektore u kojima je Bosna i Hercegovina značajan izvoznik.

Kako će CBAM utjecati na BiH

Izvoznici iz Bosne i Hercegovine bit će obavezni svojim kupcima u Evropskoj uniji dostavljati godišnje izvještaje o količini CO₂ ugrađenog u njihove proizvode. Na osnovu tih izvještaja, uvoznici u EU kupovat će CBAM certifikate u skladu s prijavljenim emisijama, dok će prodaju certifikata obavljati nadležna nacionalna tijela država članica.

Cijena certifikata obračunavat će se po toni emitiranog CO₂ i neće biti fiksna, već promjenjiva, u skladu s kretanjima na tržištu ugljika. Prema procjenama stručnjaka i upozorenjima privrednika, ovo bi se moglo odraziti na konkurentnost bh. izvoznika, ali i posredno na cijene i zaposlenost u sektorima koji su snažno vezani za izvoz u EU.

Depositphotos

 

U međuvremenu, Vijeće Evropske unije odobrilo je izmjene kojima se pojednostavljuje i dodatno jača CBAM, kao jedan od ključnih instrumenata Evropskog zelenog plana. Nova uredba, dio zakonodavnog paketa "Omnibus I", ima za cilj smanjenje regulatornog i administrativnog opterećenja, naročito za mala i srednja poduzeća, bez odustajanja od klimatskih ciljeva.

Prema novim pravilima, CBAM će i dalje obuhvatati oko 99 posto emisija ugljika ugrađenih u uvezenu robu, ali će uvoznici manjih količina biti izuzeti. Uveden je de minimis prag, prema kojem se CBAM pravila neće primjenjivati na uvoz do 50 tona robe godišnje po uvozniku. Očekuje se da će ovom mjerom većina malih i srednjih poduzeća, kao i pojedinci koji uvoze zanemarive količine robe, biti izuzeti iz sistema.

Izmijenjena uredba također predviđa prijelazne mjere kako bi se izbjegli poremećaji u trgovini početkom 2026. godine, u periodu dok uvoznici čekaju registraciju u okviru CBAM-a. Uvoz robe bit će dozvoljen uz ispunjavanje određenih uslova i prije završetka formalne registracije.

Bloomberg Adrija ranije je pisala da su bh. privrednici izrazili zabrinutost zbog mogućih posljedica CBAM-a, posebno u sektorima koji najviše izvoze u EU. Direktorica Sektora privrede Vanjskotrgovinske komore BiH Ognjenka Lalović tada je upozorila da bi cijene bh. proizvoda na tržištu EU mogle porasti i do 20 posto, ovisno o vrsti proizvoda. Istaknula je i da institucije u BiH moraju hitno poduzeti konkretne korake kako bi olakšale prilagođavanje privatnom sektoru, koji istovremeno nastoji "ozeleniti" svoje poslovne modele i očuvati konkurentnost.

Generalni direktor Lukavac Cementa Stjepan Kumrić ranije je kazao da njihove procjene ukazuju na rast cijena proizvoda od dva do šest posto, što je kratkoročno teško izbjeći, ali da postoji prostor za smanjenje karbonskog otiska. Kao priliku je naveo razvoj proizvodnje alternativnih goriva i sirovina u BiH, što bi moglo otvoriti prostor za nove tehnologije, investicije i zapošljavanje, uz šire društvene koristi.

CBAM se mogao izbjeći

CBAM će zahvatiti i izvoz električne energije iz BiH. Iz CIGRE su ranije također upozorili da bi bez snažnog rasta obnovljivih izvora i uvođenja garancija porijekla, izvoz električne energije iz BiH mogao postati ograničen ili ekonomski neisplativ. BiH se, podsjećaju, obavezala uspostaviti berzu električne energije i domaći ETS sistem za trgovanje emisijama, što je preduslov da domaća energija do 2030. godine bude izuzeta od evropskog CO₂ oporezivanja.

Depositphotos

 

Bosna i Hercegovina je, barem djelimično, mogla izbjeći primjenu CBAM-a da je ranije uspostavila berzu električne energije, povezano tržište električne energije te unutrašnji sistem trgovine kvotama emisije CO₂ (EU ETS). Upravo su to mehanizmi koje EU prepoznaje kao ekvivalentne vlastitom sistemu oporezivanja ugljika.

Krajem novembra u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH usvojen je Prijedlog zakona o regulatoru, prijenosu i tržištu električne energije. Cilj zakona je usklađivanje 16 direktiva EU i dijela tzv. Paketa o integraciji električne energije, s fokusom na uspostavu uređenog veleprodajnog tržišta i formiranje berze električne energije u BiH.

Time se BiH približava modelu funkcioniranja energetskog tržišta EU i ispunjava jedan od ključnih preduvjeta za eventualno izuzeće od primjene CBAM-a, što je posebno važno za izvoznike iz energetski intenzivnih sektora. Značajno je i to da su vlade Federacije BiH, Republike Srpske i Brčko distrikta dale pozitivna mišljenja na tekst zakona, čime je postignut rijedak politički konsenzus u oblasti energetike.

Zakon, međutim, još treba biti usvojen u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.

Podsjećanja radi, donošenje ovog zakona je obaveza institucija BiH još od 2012. godine i predstavlja važan dio Reformske agende.

EU ETS je ključan, ali i dalje daleko

Za razliku od berze električne energije, uspostavljanje unutrašnjeg sistema trgovine emisijama CO₂ (EU ETS) u BiH i dalje je daleko od realizacije, iako su vlasti u nekoliko navrata najavljivale njegovo uvođenje.

EU ETS omogućava kompanijama da međusobno kupuju i prodaju emisijske kvote. Dio kvota može biti dodijeljen besplatno, dok kompanije koje smanje emisije mogu prodati višak. Manja emisija ugljika znači i manji trošak, zbog čega se EU ETS smatra jednim od ključnih alata EU za zaštitu okoliša.

Uspostavljanje ETS-a zahtijeva najprije razvijanje sistema za monitoring, izvještavanje i verifikaciju emisija (MRVA), što podrazumijeva donošenje zakonskih propisa, kao i punu operativnu funkcionalnost, a to je proces koji obično traje najmanje dvije godine. Tek nakon toga se može razviti, zakonodavno uspostaviti i implementirati ETS, što zahtijeva dodatno vrijeme.