Evropske obveznice produžile su pad, dok su previranja na Bliskom istoku pogurala cijene energije naviše, a jedan visoki centralni bankar upozorio da bi produženi sukob mogao da dovede do stagflacije u eurozoni.
Izgledi za novi talas inflacije naveli su trgovce da procjene da postoji više od 60 posto vjerovatnoće da će Europska centralna banka ove godine podići kamatne stope. Još u petak su šanse za smanjenje iznosile 40 posto. Prinosi u Velikoj Britaniji dostigli su najviši nivo od decembra.
Evropa, koja uvozi gotovo svu naftu i većinu prirodnog gasa, posebno je ranjiva dok rat u Iranu eskalira. Kretanja na tržištu podgrijava strah od ponavljanja 2022. godine, kada se energetski šok izazvan ruskom invazijom na Ukrajinu pokazao dugotrajnijim nego što se u početku očekivalo.
Rast cijena energije "predstavlja značajan rizik naviše za inflaciju u eurozoni i rizik naniže za privredni rast", rekao je Elias Haddad, globalni direktor strategije tržišta u kompaniji Brown Brothers Harriman & Co.
"Takvo stagflatorno okruženje moglo bi da zakomplikuje izglede monetarne politike ECB-a."
Bloomberg
Prinosi na kratkoročne njemačke obveznice porasli su u utorak za čak 13 baznih poena, na 2,22 posto, brže nego kod dugoročnih hartija. Dvogodišnji britanski prinosi skočili su i do 18 baznih poena, na 3,82 posto. Trgovci su iz projcena uklonili mogućnost drugog smanjenja kamatnih stopa Banke Engleske ove godine, iako su još u petak smatrali da je to gotovo izvjesno.
Cijene prirodnog gasa u Evropi porasle su oko 90 posto od zatvaranja u petak, a napadi iz Irana primorali su Katar da obustavi isporuke iz najvećeg svjetskog postrojenja za izvoz tečnog prirodnog gasa.
"Evropske obveznice su se sada probudile", rekao je Salman Ahmed, globalni direktor za makroekonomiju i stratešku alokaciju imovine u Fidelity International, koji klijentima preporučuje kupovinu zlata, a ne državnih obveznica, kao vid zaštite. "LNG je juče pao, a veza sa cijenama gasa se odmah prelila. Ovo nije rat u kojem će vam obveznice biti stabilizator."
Pod pritiskom
Nakon ruske invazije na Ukrajinu prije četiri godine, evropske vlade su se zaduživale milijardama kako bi subvencionisale rastuće troškove. Sada se Evropa suočava sa sve većim pritiskom da poveća izdvajanja za odbranu, a prostor za novo povećanje emisije obveznica je ograničen.
"Kao i 2022, Evropa deluje znatno ranjivije", rekla je Sonal Desai, direktorka za investicije u segmentu fiksnog prihoda u Franklin Templeton.
Glavni ekonomista ECB-a Philip Lane upozorio je da bi produženi rat na Bliskom istoku mogao da izazove "značajan skok" rasta cijena podstaknut energentima i oštar pad proizvodnje. Podaci objavljeni u utorak dodatno su naglasili rizike, jer je inflacija u eurozoni neočekivano ubrzala, potvrđujući oprez Evropske centralne banke kada je riječ o kamatnim stopama.
U Velikoj Britaniji, ovonedeljni rast cijena nafte i gasa mogao bi da poveća inflaciju za 0,4 procentna poena tokom naredne godine, ukoliko se rast održi, prema procjenama Bloomberg Economicsa. To bi značilo da bi ukupna stopa rasta cena na kraju godine iznosila 2,4 posto, umesto dva posto koliko trenutno očekuje britanska centralna banka, čime bi povratak na cilj bio odložen do 2027. godine.
"Neizvjesnost u vezi sa tim kako bi više cijene energije mogle da se preliju na inflaciona očekivanja vjerovatno podiže prag za smanjenje stopa u kratkom roku", rekao je Jamie Searle, strateg za kamatne stope u Citigroup Inc.
.webp){kind=icon}
