Iako državljani BiH moraju ispuniti niz administrativnih i pravnih uslova da bi stekli nekretninu u Sloveniji, u 2024. godini su ostvarili iznenađujući proboj na tržištu nekretnina sa čak 202 realizirane kupovine, što ih svrstava među najbrojnije strane kupce u toj zemlji.
Složenost bh. pravnog sistema
Za razliku od građana država članica EU i OECD-a, bh. državljani ne mogu automatski stjecati nekretnine u Sloveniji. Potrebna je posebna dozvola Ministarstva pravosuđa, koje kroz upravni postupak utvrđuje tzv. uzajamnost, odnosno, provjerava mogu li slovenski državljani pod istim uslovima kupovati nekretnine u BiH. Isti postupak je i za Sjevernu Makedoniju, Srbiju, Crnu Goru, Albaniju, Ukrajinu, Moldaviju i Gruziju, dok državljani Rusije i Kine ne mogu nikako kupovati nekretnine u Sloveniji.
Iz Ministarstva pravosuđa Slovenije za Bloomberg Adriju pojašnjavaju da se vodi poseban upravni postupak u kojem utvrđuju uzajamnost na osnovu zahtjeva stranog državljanina koji želi steći pravo vlasništva nad nekretninom u Sloveniji.
Zbog složenosti bh. pravnog sistema, gdje je nadležnost za imovinsko-pravna pitanja podijeljena između entiteta i Brčko distrikta, Slovenija je morala voditi odvojene evidencije o pravnim režimima u Federaciji BiH, Republici Srpskoj i Distriktu Brčko. Tek kada su ti podaci pribavljeni, Ministarstvo je moglo odlučivati o stotinama ranije podnesenih zahtjeva. Rezultat je 435 pozitivnih rješenja o uzajamnosti izdatih u 2024., naspram samo jednog u 2023. godini.
Depositphotos
U skladu s Ustavom Republike Slovenije, stranci mogu stjecati pravo vlasništva nad nekretninama samo ako su ispunjeni zakonom propisani uslovi ili ako postoji međunarodni ugovor. Iz Ministarstva podsjećaju da je BiH od decembra 2022. postala kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, pa se na državljane BiH i pravne osobe sa sjedištem u BiH primjenjuje Zakon o uslovima za stjecanje prava vlasništva fizičkih i pravnih osoba država kandidata za članstvo u Evropskoj uniji na nekretninama (ZPPLPKEU).
Da bi se pokrenuo upravni postupak, podnosilac zahtjeva mora dostaviti ovjerenu kopiju ličnog dokumenta i nacrt ili kopiju kupoprodajnog ugovora, te platiti upravnu taksu od 22,60 eura. Tek nakon što Ministarstvo pravosuđa donese pravosnažno rješenje, moguće je upisati nekretninu u zemljišne knjige.
Gdje i šta kupuju državljani BiH
U Ministarstvu pravosuđa nemaju podatke o tome koliko je bh. državljana posljednjih godina kupilo nekretnine u BiH, ali raspolažu podacima o izdatim rješenjima o utvrđivanju uzajamnosti. Prema evidenciji, u 2023. godini izdato je samo jedno, a u 2024. čak 435 pozitivnih rješenja.
"Ovaj veliki porast rezultat je činjenice da je Ministarstvo tek u 2024. godini dobilo većinu potrebnih podataka o pravnom sistemu Federacije BiH, Republike Srpske i Distrikta Brčko, na osnovu kojih je moglo odlučivati o već ranije podnesenim zahtjevima", navode iz Ministarstva.
Depositphotos
Prema podacima Poreske uprave Slovenije, u 2024. godini strani državljani su ukupno kupili 1.333 polovne nekretnine, što je povećanje od 15 posto u odnosu na prethodnu godinu. Građani BiH prednjače s 202 nekretnine, a najviše su kupovali u Mariboru (40), Celju (28), Ljubljani (26), Velenju (23), Kranju (15), Hrastniku (14), Koperu (13), Novoj Gorici i Dravogradu po 10, Novo Mjesto (89), Kočevje (6), te Brežice i Postojna po 4.
Riječ je o značajnom porastu u odnosu na prethodnu godinu - bh. državljani su u 2023. u Sloveniji kupili samo 19 polovnih nekretnina. Te godine su prednjačili kupci iz Njemačke (168), Hrvatske (118), Srbije (102), zatim Italije (91), Austrije (79), Republike Sjeverne Makedonije (57), Švicarske (45)…
Agencije za nekretnine ističu da bh. kupci najčešće traže dvosobne i trosobne stanove, ali i prostrane porodične kuće. Navode i da većina kupovina nije motivirana investiranjem, već rješavanjem stambenog pitanja, uz pomoć kredita i budžetom do 250.000 eura.
- Tekst je nastao uz pomoć Aleksandra Lukića.
.webp){kind=icon}
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...