Očekuje li BiH privredu još jedno neugodno iznenađenje

Bosna i Hercegovina je zemlja čija ekonomija u velikoj mjeri zavisi od cestovnog transporta. Ova industrija ne samo da omogućava efikasnu distribuciju robe unutar zemlje, već i povezuje BiH s ključnim tržištima Evropske unije, s kojom ostvaruje 64 posto ukupne trgovinske razmjene.

Međutim, pred bh. cestovnim prevoznicima stoji ozbiljan izazov: uvođenje EES (Entry/Exit sistema) i njegove posljedice na primjenu EU pravila 90/180 dana boravka.

EU pravilo 90/180 dana odnosi se na boravak državljana trećih zemalja (onih koje nisu članice EU/Schengena) u Schengen zoni bez vize. Prema ovom pravilu, osoba može boraviti u Schengenu najviše 90 dana u bilo kojem periodu od 180 dana.

Iako je ovo pravilo na snazi od vizne liberalizacije za Bosnu i Hercegovinu, susjedne EU zemlje s kojima BiH dijeli granicu su tolerisale prekoračenja ovog pravila tako da policijski organi nisu provodili rigorozne kontrole vozača.

Međutim situacija će se drastično promijeniti planiranim uvođenjem Entry/Exit System (EES) u oktobru 2025. godine.

EES (Entry/Exit System) je automatizirani elektronski sistem koji Evropska unija uvodi kako bi pratila ulazak, izlazak i zabrane ulaska državljana trećih zemalja u Schengenski prostor i iz njega. Ključna promjena je da će umjesto dosadašnjeg načina kontrole, koja je provođena samo u slučaju odluke policijskog organa na način koji je podrazumijevao ručno zbrajanje dana boravka iz pasoša, sistem sada automatski vršiti provjeru za svaku osobu.

Ova promjena ima potencijal da izazove ozbiljne poremećaje u transportnoj industriji BiH s obzirom na to da profesionlani vozači u internacionalnom transportu zbog prirode posla provode znatno više od dozvoljenih 90 dana unutar EU. Ako bi došlo do striktne primjene ovog pravila, prevoznici bi bili primorani angažirati dodatne vozače kako bi održali kontinuitet usluga, što se iz trenutne perspektive čini kao nemoguća misija zbog hroničnog nedostatka kvalificiranih vozača.

Emin Efendira

Prema izvještaju Međunarodne unije za cestovni transport (IRU), Evropa se suočava s deficitom od preko 230.000 vozača, a situacija u BiH je slična. Iako ne postoje zvanične evidencije, informacije s terena ukazuju na to da se Bosna i Hercegovina nalazi u sličnoj situaciji, a dodatni problem predstavlja i kontinuirani odljev radne snage. Od 2019. godine Bosnu i Hercegovinu je napustilo više od 7.500 profesionalnih vozača.

Sve ovo ukazuje na to da cestovni prevoznici nemaju opcije za angažiranje dodatnih vozača, a time ni za održavanje kontinuiteta usluge, što u konačnici znači da bi primjena pravila dovela do značajnog poremećaja u odnosu ponude i potražnje jer bi u kratkom roku Bosna i Hercegovina ostala bez 50 posto transportnih kapaciteta.

U uslovima narušene dinamike odnosa ponude i potražnje tržište se kratkoročno najčešće regulira kroz korekciju cijene – što bi u ovom slučaju vrlo vjerovatno rezultiralo drastičnim rastom cijena transporta iz BiH. 

To će smanjiti konkurentnost bh. privrede na regionalnom i evropskom tržištu, što može imati dugoročne negativne efekte na ekonomski rast i razvoj zemlje.

U svjetlu ovih izazova, jasno je da borba bh. cestovnih prevoznika za izuzeće od pravila 90/180 dana nije samo pitanje sektorskog interesa, već ključna bitka za očuvanje konkurentnosti i stabilnosti cijele privrede.

Neophodno je da nadležni organi prepoznaju ozbiljnost situacije i poduzmu konkretne korake kako bi se osiguralo izuzeće ili prilagođavanje pravila koje bi omogućilo nesmetano funkcioniranje transportnog sektora, a time i cijele ekonomije BiH.

Emin Efendira, izvršni direktor transportne kompanije Mega Trans i član UO Biznis Unije Menadžera.

Sadržaj, stavovi i mišljenja izneseni u komentarima objavljenim na Bloomberg Adriji pripadaju autoru i ne predstavljaju nužno stavove uredništva Bloomberg Adrije.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar