Tržište trgovine u Bosni i Hercegovini (BiH) doživjelo je velike promjene dolaskom Temua. Prema posljednjim istraživanjima online trgovina, upravo je Temu zauzeo vodeće mjesto prema ukupnoj vrijednosti kupovina, dok je rast narudžbi s ove platforme značajno utjecao na trendove u domaćem online trgovinskom sektoru. Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO), broj pošiljki koje su stigle u BiH premašio je 1,15 miliona, a njihova ukupna vrijednost iznosi gotovo 103 miliona KM. Postavlja se pitanje šta naša zemlja konkretno dobija/gubi ovim, s obzirom na to da je većina pošiljki prošla bez dažbina, a nadležni organi u BiH tek su počeli analizirati utjecaj digitalnih platformi.
Kako se radi o platformi koja nudi izuzetno povoljne proizvode iz direktnog uvoza, tako su i njihovi poslovni modeli u velikoj mjeri van dosega domaćih zakonskih i fiskalnih okvira.
Temu koristi specifične prednosti, uključujući značajne državne subvencije kineske vlade i niske logističke troškove, kako bi proizvodima plasiranim na tržište BiH oborio cijene do nivoa koji domaći trgovci ne mogu pratiti. Na ovaj način se stvara nelojalna konkurencija, jer ovakva praksa omogućava izbjegavanje carinskih dažbina, PDV-a i drugih zakonskih obaveza.
Roba zanemarive vrijednosti
Iz UIO-a su za Bloomberg Adriju kazali da, kada je riječ o pošiljkama koje se uvoze putem aplikacije Temu, analiza do sada dostavljene i predočene dokumentacije carinskim kancelarijama pokazuje da se radi o pošiljkama s "robom zanemarive vrijednosti". Pošiljke su poslane direktno iz druge države fizičkim osobama u BiH, na različite adrese, i ne prelaze iznos od 300 KM po pošiljci.
"Za ove pošiljke traži se oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina, u skladu sa članom 207. Zakona o carinskoj politici u Bosni i Hercegovini te članovima 24. i 25. Odluke o uslovima i postupku ostvarivanja prava na oslobađanje od plaćanja uvoznih i izvoznih dažbina", kazali su.
Temu aplikacija je u BiH postala sinonim za povoljnu kupovinu raznovrsne robe. Među najtraženijim artiklima su odjeća i obuća, alati i kućanske potrepštine, igračke, nakit, bižuterija, elektronski uređaji i oprema za mobilne telefone, oprema za ribolov i skijanje, ali i automobilski dodaci.
Prema podacima UIO-a, najveći broj pošiljki registriran je u Regionalnom centru Banja Luka, gdje su carinske ispostave Banja Luka i Gradiška primile ukupno 605.564 paketa, vrijednosti preko 56 miliona KM. Najskuplja pojedinačna pošiljka iznosila je 1.100 KM, dok se prosječna vrijednost kretala oko 200 KM.
Građani ovog područja najčešće su naručivali odjeću, obuću, opremu za kuhinju i kupatilo, ribolovačku i automobilsku opremu, te raznu robu široke potrošnje.
Regionalni centar Sarajevo primio je 93.134 pošiljke ukupne vrijednosti skoro četiri miliona eura. Najskuplja pošiljka iznosila je 567 eura i prošla je redovni carinski postupak. Najveći broj pošiljaka pristigao je u novembru s obzirom na to da je u tom mjesecu počela i isporuka paketa od pošiljaoca, a najtraženiji proizvodi bili su odjeća, obuća, alati i kućanske potrepštine.
Tuzlanski carinski centar evidentirao je 18.104 pošiljke u novembru, ukupne vrijednosti 749.050 eura. Uvozi su uključivali obuću, bižuteriju, tekstil i razne potrepštine za domaćinstvo. Najveća pojedinačna vrijednost paketa bila je 145,44 eura.
U Mostaru je evidentirano 68.246 paketa ukupne vrijednosti oko četiri miliona KM, a većina pošiljki bila je vrijednosti ispod 100 eura. Najskuplja pošiljka, koja je bila predmet carinskog postupka, iznosila je 305,85 KM. Ova pošiljka nije zadovoljila predmetno oslobađanje te je vraćena pošiljaocu.
Poseban značaj ima i carinska ispostava Rača, preko koje je prošlo čak 368.530 pošiljki ukupne vrijednosti 33,1 milion KM. Najčešći artikli uključivali su garderobu, predmete za domaćinstvo, alat i opremu za mobilne telefone.
Rast iz mjeseca u mjesec
Kada je riječ o izbjegavanju plaćanja PDV-a, u BiH sve pošiljke vrijednosti (artikal + poštarina) do 150 eura oslobođene su plaćanja PDV-a i carine. Ovo dovodi lokalne prodavce u dosta nepovoljniji položaj od recimo prodavaca u EU. Oni proizvode prodaju bez PDV-a kupcima iz BiH, dok legalni uvoznici plaćaju prvo carinu, a onda na cjelokupan iznos i 17 posto PDV-a, na bilo koji iznos, što drastično onemogućava konkurentnost na tržištu.
U Crnoj Gori, naprimjer, na sve se plaća PDV, a za pošiljke preko 150 eura i carina. Dok se u Srbiji plaća PDV na pošiljke do 50 eura, a preko tog iznosa i PDV i carina.
Zabrinutost oko ovakvih modela poslovanja već je prepoznata u Evropskoj uniji, pa je tako Evropska komisija nedavno objavila da će Temu i modni gigant Shein snositi odgovornost za prodaju nesigurnih i potencijalno opasnih proizvoda, u okviru šire akcije protiv nereguliranog e-trgovinskog uvoza izvan EU.
Prema posljednjim dostupnim podacima iz regionalnih centara Mostar, Banja Luka, Tuzla i Sarajevo, u periodu od jula prošle godine do aprila ove godine, realizirana je ukupno 1.160.591 pošiljka.
Za razliku od ostalih centara, Regionalni centar Sarajevo iskazao je rezultate u eurima. Od oktobra do januara, Sarajevo je evidentiralo oko 100.000 pošiljki ukupne vrijednosti nešto više od 4,2 miliona eura. Najveći promet ostvaren je u novembru, sa 54.689 pošiljki i vrijednošću većom od 2,33 miliona eura, dok je januar, iako s manjim brojem pošiljki, i dalje održavao solidan finansijski rezultat.
Institucije analiziraju utjecaj
Zamjenik ministra finansija i trezora BiH Muhamed Hasanović za Bloomberg Adriju je kazao kako su u okviru nadležnosti institucija na državnom nivou već pokrenute određene analize utjecaja digitalnih platformi poput Temua na domaće tržište, posebno u kontekstu fiskalnih efekata, porezne discipline i tržišne konkurencije.
"Teba biti realan i priznati da platforme poput Temua građanima omogućavaju pristup širokom spektru jeftinih proizvoda, što u kontekstu inflatornih pritisaka i ograničene kupovne moći ima određenu socijalnu dimenziju. Ali, čak i u takvom okruženju mora postojati balans – pristupačnost ne smije dolaziti na račun poštene konkurencije, fiskalne discipline i sigurnosti potrošača", rekao je Hasanović.
Kazao je kako i Ministarstvo finansija i trezora Bosne i Hercegovine, u saradnji s drugim relevantnim institucijama, kao što je Uprava za indirektno oporezivanje (UIO), prati ovaj trend s ciljem sagledavanja stvarnog obima utjecaja na javne prihode i ekonomski položaj domaćih trgovaca.
Prema njegovom mišljenju, ključna slabost leži u postojećim pravilima vezanim za niskovrijedne pošiljke koje se oslobađaju plaćanja carinskih dažbina i PDV-a, što pojedine digitalne platforme koriste kako bi fragmentirale isporuke i time izbjegle fiskalne obaveze.
Također, tehnički kapaciteti za detaljniju kontrolu velikog broja malih pošiljki, kao i nedovoljna razmjena informacija s platformama koje posluju van jurisdikcije BiH, dodatno otežavaju efikasnu naplatu.
Milionski iznosi izlaze iz domaće ekonomije
Poslovanje ovakvih platformi znači i da veliki dio novca odlazi izvan domaće ekonomije, bez ikakve koristi za javne prihode. Pored fiskalnih gubitaka, domaći trgovci gube konkurentsku poziciju, jer se suočavaju s tržištem u kojem ne vrijede jednaka pravila za sve.
Hasanović je kazao kako još uvijek, nažalost, nemaju precizne brojke koliko je novca do sada izašlo iz domaće ekonomije upravo zbog poslovanja platformi poput Temua, ali da preliminarne procjene upućuju na to da je riječ o zaista velikim iznosima koji izlaze iz zemlje kroz neregulirane tokove e-trgovine.
"Radi se o izuzetno dinamičnom i teško mjerljivom segmentu tržišta, ali znamo da ovaj trend direktno utječe na likvidnost domaćih poduzeća, ali i stvara određenu vrstu pritiska na javne prihode i tržišnu ravnotežu", kaže Hasanović.
Na pitanje da li BiH ima mogućnosti da, slično kao EU, sankcionira ovakve platforme zbog nelojalne konkurencije i nesigurnih proizvoda, kazao je da mogućnosti ima, ali praksa je otežana zbog ograničenih zakonskih okvira i institucionalnih kapaciteta.
Smatram da postoji jasna svijest o potrebi i za regionalnom koordinacijom u ovom domenu, i vjeruje da su Institucije Bosne i Hercegovine spremne podržati inicijative za usklađivanje pravila i razmjenu pozitivnih praksi s državama regiona, ali i šire.
Depositphotos
"U toku su razmatranja kako uvesti dodatne regulatorne mehanizme – bilo to kroz izmjene carinske i poreske regulative ili kroz unapređenje inspekcijskog nadzora nad sigurnošću proizvoda. Također, sankcioniranje globalnih digitalnih platformi zahtijeva i međunarodnu koordinaciju, čemu bismo sigurno trebali težiti kroz regionalnu i bilateralnu saradnju", rekao je.
Izmjene koje je potrebno napraviti u okviru postojećih zakonskih normi su, prema njegovom mišljenju, izmjene Zakona o porezu na dodatu vrijednost Bosne i Hercegovine, posebno u okviru člana 26. koji se tiče uvoza dobara i tretira koje usluge se oslobađaju plaćanja PDV-a .
Jasno je da, ako se ovakav trend nastavi bez institucionalnog odgovora, dugoročne posljedice mogu biti ozbiljne – ne samo za domaću trgovinu, već i za stabilnost javnih finansija i ekonomsku suverenost.
Hasanović pojašnjava da, ako dopustimo da globalne digitalne platforme, koje nisu registrirane niti fiskalno obavezane u BiH, nastave neometano poslovanje, bez adekvatnog nadzora i odgovornosti šaljemo izuzetno negativnu poruku našim domaćim trgovcima i poduzetnicima. Na ovaj način, prema njegovom mišljenju, podrivamo princip pravedne tržišne utakmice, obeshrabrujemo legalno poslovanje i urušavamo povjerenje u institucije sistema.
"Naši privrednici, koji uredno izmiruju porezne obaveze, registruju svoje djelatnosti, zapošljavaju radnike i investiraju u lokalnu zajednicu, imaju pravo da očekuju da država štiti njihove interese. Upravo zbog toga, insistiram na potrebi da se uspostavi jasna regulatorna platforma za digitalnu trgovinu, koja neće favorizirati nelojalnu konkurenciju i koja će osigurati jednak tretman za sve učesnike na tržištu", rekao je.
Naglašava da nedjelovanje u ovom trenutku znači ignoriranje globalnih ekonomskih trendova, ali i rizik da domaća maloprodaja i mala poduzeća budu ozbiljno ugroženi u svojoj održivosti. Njihov cilj je da stvorimo ambijent u kojem se zakonit rad isplati, u kojem se poduzetništvo podstiče, a tržište regulira u skladu s najboljim međunarodnim praksama i interesima naših građana.
.webp){kind=icon}
