Taksa od tri KM čini BiH manje atraktivnom aviodestinacijom

Od 1. aprila aviokompanije koje lete iz Bosne i Hercegovine ponovo plaćaju taksu od tri KM po odlazećem putniku. Dok vlasti tvrde da je riječ o standardnoj praksi u avijaciji, niskotarifni prijevoznici poručuju da bi ukidanje taksi bilo ključno za povećanje broja direktnih letova i razvoj turizma.

Nakon 15 mjeseci moratorija, ove takse su ponovo na snazi, a model subvencioniranja aviolinija, koji se tokom 2024. godine primjenjivao u Kantonu Sarajevo, doveo je do rekordnih rezultata u aviosaobraćaju - kako po broju putnika, tako i po broju letova. Iako je izazvao različite reakcije u javnosti, pokazuje se da ovakav pristup ima konkretne ekonomske benefite, posebno kroz snažniji razvoj turizma i otvaranje novih radnih mjesta.

Praksa pružanja finansijskih poticaja aviokompanijama prisutna je širom svijeta, posebno u zemljama koje žele unaprijediti povezanost s međunarodnim tržištima i ojačati svoju poziciju na turističkoj mapi. Subvencije omogućavaju otvaranje linija koje bez dodatne finansijske podrške ne bi bile isplative u početnoj fazi.

Cilj je, međutim, da se uz rast broja putnika ove linije u budućnosti održe i bez pomoći iz javnih sredstava, donoseći dugoročnu korist lokalnoj privredi.

Nadležni ostaju pri stavu o taksama

Nadležnost za ovu oblast pripada Direkciji za civilnu avijaciju (BHDCA), koja ima ključnu ulogu kada je riječ o eventualnom ukidanju ili zadržavanju aviotaksi. Međutim, iz agencije jasno poručuju kako su ove naknade standardna praksa u avijaciji te da su nužne za daljnji razvoj infrastrukture i usluga. Planirano je da 20 posto prikupljenih sredstava bude vraćeno aerodromima, čime bi se dodatno potaknulo njihovo poslovanje i modernizacija.

 

Facebook/Sarajevo International Airport

Ministar prometa i komunikacija BiH Edin Forto u razgovoru za Bloomberg Adriju kazao je kako je taksa propisana Zakonom o zrakoplovstvu, te da je istekao moratorij, koji je bio njegov prijedlog.

"Jedini ko može predložiti moratorij ili promjenu takse je direktor BHDCA. U ovom trenutku direktor odbija to predložiti uprkos naporima i argumentima sva četiri aerodroma", pojasnio je Forto, dodavši kako je njegova politika da aerodromi trebaju svaki mogući poticaj svih nivoa vlasti, posebno svojih vlasnika, jer državni nivo ne posjeduje nijedan aerodrom.

"Usprkos tome, na moju inicijativu dali smo poticaj u posljednjih 15 mjeseci uvođenjem moratorija koji je sada istekao. Ako direktor BHDCA, kao jedini ovlašteni predlagač, pošalje zahtjev za produženje moratorija, ja ću to hitno proslijediti na Vijeće ministara i glasati za", zaključio je Forto.

Odluka o prestanku važenja moratorija na naplatu taksi izazvala je oštre reakcije, posebno među niskobudžetnim aviokompanijama. Među njima je i Ryanair, koji je nedavno uputio apel Vijeću ministara BiH tražeći da se odluka preispita i poništi. Iz kompanije smatraju da bi zadržavanje moratorija doprinijelo daljnjem razvoju aviosaobraćaja, rastu turizma i većoj dostupnosti jeftinih avionskih karata građanima BiH, u skladu s evropskim standardima.

Luka Popović iz EX YU Aviationa u razgovoru za Bloomberg Adriju ističe da uvođenje aviotakse ima direktan utjecaj na konkurentnost naše države kao aviodestinacije. Prema njegovim riječima, aviokompanije, naročito niskobudžetni prijevoznici, kao što je Ryanair, vrlo su osjetljive na dodatne troškove.

"Odluka o vraćanju aviotakse od 1,5 eura po putniku može dovesti do smanjenja interesa tih prijevoznika za daljnje širenje mreže linija prema BiH i iz nje, o čemu je Ryanair već upozorio, i drastično smanjuje njegove šanse za otvaranje baze u Sarajevu", kaže on.

Ovaj razvoj događaja može imati ozbiljan utjecaj na turistički sektor. Manji broj linija i skuplje karte mogli bi dovesti do opadanja broja turista, posebno sa tržišta koja se oslanjaju na jeftine letove za turistički promet, među kojima je i BiH. U vremenu kada konkurentske destinacije poput Albanije, Mađarske i Italije ukidaju aviotakse kako bi privukle više turista, BiH bi ovakvom odlukom mogla napraviti korak unazad.

Popović smatra da BiH mora pronaći efikasnije načine za finansiranje BHDCA, a da se pritom ne opterećuju aviokompanije. Ako se ne stvori podsticajno okruženje za aviooperatere, postoji realan rizik da se promet preusmjeri na druge, cjenovno konkurentnije destinacije.

Prošla godina donijela rekordne rezultate

Međunarodni aerodrom Sarajevo zabilježio je historijski najbolju godinu kada je riječ o broju putnika i avionskih operacija. Tokom 2024. godine kroz ovaj aerodrom prošlo je 1.821.762 putnika, što predstavlja rast od 34 posto u odnosu na godinu ranije. U odnosu na 2023. godinu, riječ je o gotovo 460.000 putnika više. Ovakav rezultat, između ostalog, postignut je zahvaljujući subvencioniranju aviolinija, ali i sve većem interesovanju turista za Sarajevo.

Zanimljivo je da kada pogledamo prva tri mjeseca 2025. godine, vidimo povećanje broja putnika u odnosu na prošlu godinu.

Naknade koje se naplaćuju putnicima u odlasku uobičajena su praksa širom Evrope i regije. Tako naplaćeni iznos zrakoplovne uprave fakturišu aviokompanijama koje ih redovno izmiruju. Iz BHDCA ranije su poručili kako ne vide razlog da BiH bude izuzetak od ove prakse.

"BHDCA je, na osnovu dostavljenih izvještaja, naknadu uredno naplaćivala u periodu kada se Odluka primjenjivala, jer su aviokompanije uredno plaćale po fakturama koje im je BHDCA slala. Ovo posebno ističemo zato što aviokompanije naknadu naplaćuju od putnika u odlasku s aerodroma, odnosno od pošiljalaca tereta/robe koja se prevozi, što predstavlja minimalan iznos u odnosu na iznose koje aviokompanije kroz putničku kartu plaćaju aerodromu za putničke usluge", kazali su. 

Kako će odluka o naplati aviotaksi utjecati na planove aviokompanija i konkurentnost aerodroma u BiH, tek ćemo vidjeti. Jasno je, međutim, da će balans između prihoda od taksi i privlačenja novih linija biti jedan od ključnih izazova za domaće aerodrome u narednom periodu.