Prva neradna nedjelja se bliži, a kako stvari stoje, već su u najavi i prvi problemi. Ko gubi, a ko dobiva predloženim zakonskim rješenjem, moglo bi biti jasno već u ponedjeljak 18. novembra, kada će pojedini sarajevski tržni centri umjesto do 21 sat, kao što je bilo do sada, svoje radno vrijeme produžiti do 22 sata kao "kompenzaciju" za neradnu nedjelju.
Dosta je za, ali mnogo više protiv ovakvih zakonskih rješenja koja su prema mišljenju mnogih isključujuća i diskriminatorna, i ne idu u korist svih radnika i radničkih prava. Prema do sada predloženim rješenjima, radnici nisu jedini gubitnici ovdje, tu su i mikro, mali i srednji trgovci, pojedini ugostitelji, ali i potrošači. Sudeći prema svemu, jedini dobitnici u ovom "projektu" će biti oni koji su najviše lobirali za ovu mjeru, nekoliko velikih domaćih trgovinskih lanaca koji posluju na području oba entiteta Bosne i Hercegovine.
Admir Čavalić, ekonomista i zastupnik u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH, koji je ranije upozoravao na manjkavosti Zakona o unutrašnjoj trgovini FBiH, kojim se regulira upravo spomenuta neradna nedjelja, rekao je da će jako brzo na vidjelo doći svi nedostaci, ali da će to osjetiti samo radnici.
"Od 17. novembra je svanulo za porodice u FBiH. Sada će roditelji umjesto u 21:00 dolaziti kući nakon 22:00. Ovo je tek početak. Mikro i male trgovine već najavljuju otkaze. Neka nama populizma, lobiranja i općeg nepoznavanja ekonomije", kazao je na svom X profilu.
Kako je nedavno najavio i ministar trgovine Amir Hasičević, primjena Zakona o unutrašnjoj trgovini u FBiH počinje 14. novembra, a prva neradna nedjelja za radnike u trgovinama je 17. novembra.
Zakonom je, između ostalog, definirana zabrana rada trgovina i marketa nedjeljom, odnosno naznačeno je da nedjeljom i u dane praznika mogu raditi cvjećare, pekare, suvenirnice, objekti tradicionalnih i starih obrta.
Ono što je tu još otvoreno za izuzetke jeste da je u Zakon uvršten amandman Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, koji omogućava općinama i gradovima da traže izuzeće od primjene članova Zakona koji se odnose na neradnu nedjelju.
Općinska vijeća će moći usvojiti prijedlog o izuzeću i uputiti ovaj prijedlog Federalnom ministarstvu trgovine. Federalno ministarstvo trgovine će prijedlog uputiti Vladi FBiH na odlučivanje. Ako Vlada FBiH procijeni da je zahtjev opravdan, općina/grad će dobiti zeleno svjetlo za rad trgovačkih objekata nedjeljom.
U razmatranju zahtjeva iz općina i gradova zajedno s Vladom FBiH učestvovat će i Sindikat radnika trgovine i uslužnih djelatnosti, kao i poslodavci.
Ko je tražio zabranu?
Čavalić je istakao da ovakva mjera nema utjecaja na sve radnike, već na samo njih oko tri posto, te da je ona kao ovakva izlobirana od nekoliko velikih trgovinskih lanaca koji posluju u oba BiH entiteta i da jednostavno isključuje sve ostale.
Kao razlog uvođenja ovakvih mjera rekao je da je to najviše nedostatak radne snage koja bi radila po postojećim uslovima rada, te da na ovaj način poslodavci žele vještački ograničiti potražnju za radnicima - kroz zabranu rada svojih prodajnih objekata.
Treba napomenuti da je u Hrvatskoj o ovom zakonu raspravljano skoro 20 godina, dok nije usklađen sa svim. Čavalić navodi da je kod nas bila dosta ubrzana procedura, a sve zbog dolaska novih inozemnih velikih trgovinskih lanaca koji svoje radnike adekvatno plaćaju nedjeljom, odnosno nedjelju tretiraju kao prekovremeni rad.
Ranije je Čavalić u više navrata kao parlamentarac, u vidu inicijativa, predlagao da se rad nedjeljom tretira kao prekovremeni rad i da se provede kroz kolektivne ugovore, kao i u bilo kojoj drugoj oblasti.
Očekivati pad prihoda
Postavlja se pitanje hoće li ovakav način rada dovesti i do pada prihoda. Čavalić kategorično kaže ne, pojašnjavajući da je Ministarstvo trgovine FBiH provelo i istraživanje u kojem su došli do zaključka da za velike trgovinske lance neće biti problema, tačnije pada prometa. Za ostale - mikro i male trgovine, srednje trgovce koji ne posluju u entitetu RS i druge - vjerovatno će doći do pada, s obzirom na to da manji promet svakako znači i manje radnika.
Neradna nedjelja kao takva, po sadašnjim direktivama, jasno je, neće donijeti puno "nerada", jer nigdje nije zakonski naglašeno da radnici ne mogu raditi nedjeljom, mnogo je izuzetaka. Zabrani ne podliježu prodajni objekti koji se nalaze unutar ili su sastavni dio željezničkih i autobusnih stanica, aerodroma, bolnica, hotela, prostora kulturnih i vjerskih objekata, muzeja i parkova prirode, grobalja i specijalizirane prodavnice vezane za prodaju na grobljima.
Zakonom o unutrašnjoj trgovini se detaljno uređuje i internetska prodaja, imajući u vidu njeno sve veće učešće u ukupnom maloprodajnom prometu.
Radnici će normalno raditi u oblasti trgovine - poslovi distribucije, logistike, inventure, pripreme objekta, čišćenja i slično. Naravno radit će i svi oni koji rade u pekarama, dragstorima 24 sata, noćne smjene nedjeljom, benzinskim pumpama. Svakako da će raditi i ugostitelji, oni koji rade u kladionicama, u svakoj mogućoj oblasti rada u BiH.
Diskriminatorni dijelovi Zakona
Čavalić je nedavno napisao da se Član 18. ovog Zakona trebao zvati "diskriminacija".
"Diskriminiraju se trgovci u odnosu na sve druge radnike u FBiH. Zatim se diskriminiraju neki trgovci u odnosu na druge trgovce u FBiH. Onda se na kraju amandmanski diskriminiraju trgovci spram općine/grada gdje žive i to sve s federalnog nivoa. Da ne govorimo o diskriminaciji shodno entitetu gdje radnici rade/trgovci posluju. Problematični elementi? Ministarstvo trgovine nastoji regulirati rad. Ministarstvo rada i socijalne politike dalo je negativno mišljenje. Ekonomsko-socijalno vijeće, Savez općina i gradova i drugi relevantni stakeholderi nisu reagirali i tako dalje", kaže Čavalić.
Osvrćući se na rezultate istraživanja koje je prethodilo Zakonu, a koje je obuhvatilo radnike u trgovinama, od 1.452 ispitanika više od 96 posto je tražilo da nedjelja i praznici budu neradni dani kako bi mogli planirati slobodno vrijeme s porodicom, Čavalić smatra da bi rezultati sada bili i mnogo drugačiji jer trgovci sigurno ne bi htjeli raditi do 22 sata.
Više od polovine zaposlenih u sektoru trgovine u Federaciji Bosne i Hercegovine radi nedjeljom, što su barem tri nedjelje u mjesecu, a skoro tri četvrtine ispitanika radi najmanje dvije nedjelje u mjesecu.
Neki od rezultata istraživanja su bili da je poziv trgovkinje i trgovca postao nepopularan, jer donosi nedostatak mogućnosti planiranja slobodnog vremena. Kao prednost rada nedjeljom i praznicima istakli su finansijsku stranu motivacije koja bi bila od 100 do 125 KM dodatno na platu.
Podsjetimo da je predlagač Zakona Sindikat radnika trgovine i uslužnih djelatnosti BiH, koji smatra da je usvajanje ovakvog zakona samo jedan od koraka na putu za bolja prava radnika.
Zakon kao optimalno rješenje
Predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH Adnan Smailbegović, prilikom nedavnog sastanka je rekao da bi model saradnje koji imaju s Federalnim ministarstvom trgovine trebalo primijeniti i na druga ministarstva, jer su uspjeli doći do prilično optimalnog rješenja.
"Ovo nije 'neradna nedjelja'. Svaki radnik u FBiH može raditi taj dan, što je potvrdilo i Ministarstvo rada i socijalne politike FBiH. Jedino što se ovim Zakonom radi jeste što se stvaraju poticaji poput ovog za produženo radno vrijeme, poticaji da radnik ide da radi na benzinsku pumpu, u kladionicu, ili u drugi grad kao, što je slučaj u Bijeljini, poticaj da male prodavnice postanu dragstori 24 sata itd. Tako da ja sada samo pratim ostvarivanje svih tih stvari, a koje sam kao ekonomista prethodno identificirao u nizu pisanja", kazao je Čavalić.
Kada je riječ o kontroli zabrane rada, inspekcije će moći kontrolirati trgovine, ali neće imati mogućnost kažnjavanja, šest mjeseci od dana donošenja zakona.
I u RS-u pokrenuta tema neradne nedjelje
Podsjećamo, Odluka o neradnoj nedjelji uskratila je dio prihoda trgovačkim i ugostiteljskim preduzećima u Bijeljini jer im je smanjen priliv kupaca iz Srbije, koji vikendom više ne mogu obavljati kupovinu.
Mnogi od njih sada odlaze u najbliže druge gradove poput Tuzle, Brčkog, Orašja i Zvornika, gdje mogu nesmetano kupovati tokom cijelog vikenda.
U Republici Srpskoj (RS) inicijativu za zabranu rada nedjeljom je krajem 2018. godine pokrenuo Sindikat trgovine, turizma i ugostiteljstva. Iako ideja nije zaživjela u cijelom entitetu, sindikalci kažu da ne odustaju od nje te da planiraju uputiti inicijativu Ministarstvu trgovine i turizma da bi ova oblast bila zakonski regulirana.
Iz Sindikata RS su kazali da su u dobroj mjeri realizirali dio tih elemenata, kao što su neradne nedjelje u nekoliko gradova te skraćenje radne nedjelje, skraćenje radnog dana od 22 sata pa najranije do 12 sati, te će nastaviti raditi u smjeru da nedjelja u potpunosti bude neradna.
U Bijeljini, Višegradu i Mrkonjić Gradu nedjeljom su prodavnice zatvorene, ali su otvoreni ugostiteljski objekti i poneka pekara.
Sve spomenuto dovodi do zaključka da trgovcima rad nedjeljom nije najveći problem i nedostatak, već da su tu na prvom mjestu niske plate, neplaćeni prekovremeni sati, a sve predvode loši uslovi rada.
Uređenje rada nedjeljom u zemljama EU
Kada je riječ o zemljama EU i regiona, izuzev Hrvatske i Crne Gore, u posljednjih 20 godina većina evropskih zemalja nastojala je deregulirati rad nedjeljom. Njemačka, Danska, Španija, Finska, Francuska, Italija i Portugal jedine su zemlje koje su promijenile svoje zakone o nedjeljnom trgovanju u posljednjih 20 godina i sve su se okrenule ka deregulaciji, odnosno blažim ograničenjima zabrane rada.
Ono što je bitno naglasiti jeste da se broj radnika koji rade nedjeljom u EU povećava, prema EWCS-u, udio radnika koji prijavljuju da rade nedjeljom porastao je sa 27,5 posto u 2005. na 30 posto u 2015. godini.
Čak 22 države u EU imaju neograničeno ili djelimično regulirano (radni sati, veličina objekta, regulirana prodaja nekih proizvoda itd.) radno vrijeme nedjeljom.
Države koje imaju zabranjen ili restriktivniji rad nedjeljom su Austrija, Belgija, Francuska, Grčka, Hrvatska, Kipar, Njemačka, Nizozemska, Norveška, Poljska i Slovenija. Međutim, svaka od ovih država ima niz izuzeća, i to ne samo po djelatnostima, već i po danima.