Polovan ili nov automobil: Zašto je u BiH to jednostavan izbor

Polovni automobili imaju konstantnu dominaciju kada je riječ o bosanskohercegovačkom tržištu vozila. Prema dostupnim podacima, u prvih devet mjeseci ove godine uvezen je 7,041 nov automobil, a čak 58.632 polovna automobila. Podaci pokazuju da su bh. vozači postali svjesni da novi automobili brzo gube na svojoj vrijednosti, pa im kupovina polovnih dolazi kao puno bolja i isplativija opcija.

Jasnu prednost polovnim automobilima vozači su dali i u svim godinama iza nas. U 2023. u istom periodu od devet mjeseci uvezena su 7.322 nova vozila, a 45.953 polovna. Glavni razlozi za ovu dominaciju su niža kupovna moć stanovništva, visoke cijene novih automobila, te lakša dostupnost uvezenih polovnih vozila.

Kupovna moć građana odražava stanje na bh. cestama, pa tako pored onih iz 80-ih godina stoje i najnovija vozila vrijedna i više od pola miliona KM. Međutim, prema stanju i podacima, jasno je da je mnogo više ovih prvih. Sve to prati i način života, ali i potrebu prosječnog građanina kojem automobil najviše služi da njim ide na posao i nekoliko puta na neki dalji put.

Godišnje se u BiH uveze nešto više od 50.000 polovnih automobila, a tek nekoliko hiljada novih.

Iz Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) za Bloomberg Adriju su kazali da kod nas, a na osnovu dostupnih podataka, najveći udio uvoza vozila dolazi iz Evrope, prvenstveno se misli na vozila marki Škoda, Volkswagen, Renault, Mercedes, BMW i Audi. 

Kada govorimo o zemljama iz kojih naši građani najčešće uvoze polovne automobile, pored Njemačke i Austrije, koje su uvijek aktuelne, to su najviše Francuska i Belgija.

Prema podacima UIO-a, u periodu od 2010. do 30. 9. 2024. uvezeno je ukupno 801.566 polovnih automobila.

Prisutan je uvoz i iz Kine, ali u mnogo manjoj mjeri. Pa su tako iz NR Kine u periodu od 1. 1. do 30. 4. 2023. godine uvezena 24, a u periodu od 1. 1. do 30. 4. 2024. 27 polovnih automobila. Njihova ukupna vrijednost veća je od tri miliona KM. 

Vozila iz 80-ih i 90-ih

Ipak, starosna struktura voznog parka u Bosni i Hercegovini je zabrinjavajuća, s prosjekom starosti automobila i preko 15 godina, što stvara dodatne izazove za sigurnost na cestama, ali i utjecaj na okoliš i zdravlje ljudi. 

Danas za malo ozbiljniji polovan automobil morate izdvojiti minimalno 15.000 KM i računati na održavanje tog vozila od hiljadu do 2.000 KM u skoroj budućnosti.   

Mladen Čović iz autokuće MediteranAuto, za Bloomberg Adriju je kazao da je interes kupaca za polovnim automobilima još uvijek velik i da taj trend traje već duže vrijeme. Cijene automobila skoro nikako nisu padale posljednje tri-četiri godine, a svemu je pomogla i inflacija. 

"Interes kupaca je jako velik, iako se još pokušava stići pad prodaje iz vremena pandemije. Kupci su ohrabreni činjenicom da je kupovina automobila posljednjih nekoliko godina bila investicija čija se vrijednost sporo amortizira", kaže Čović. 

Prema potražnji i modelima Čović kaže da se najviše traže SUV i Crossover vozila, ukratko viša vozila, koja su sada u trendu jer jedan automobil pokriva više automobilskih klasa. U ovoj seriji Francuzi jako dobro stoje.

Najviše je tu riječ o vozilima do pet godina starosti. 

Zabrana uvoza za Euro 3

Podsjećamo, Bosna i Hercegovina je zabranila uvoz vozila s Euro 3 normom od 1. aprila 2016., a Euro 4 od 1. juna 2019. godine (iste godine kao i Albanija). Prosječna starost motornih vozila u BiH je nažalost dosta visoka, a automobili s Euro 3 i Euro 4 normom čine više od 50 posto voznog parka. Istovremeno, Crna Gora je ukinula Euro 3 uvoz krajem 2018., a Makedonija je još 2015. zabranila uvoz automobila starijih od 15 godina.

Prošlogodišnje istraživanje koje su provele istočnoevropske zemlje, prognoziralo je da će cijene polovnih automobila nastaviti rasti i ove godine. Također, najavili su i da će kupci postati pragmatičniji i fleksibilniji u odabiru vozila, iako će SUV-ovi ostati preferirana kategorija, što se pokazuje i na našem tržištu. Kada je riječ o kupovini polovnih hibridnih i električnih vozila, Čović kaže da je ona kod nas slabije zastupljena, najviše zato što se cijene takvim vozilima teško određuju i još su nepoznanica.   

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje, u periodu od 2018. do 30. 9. 2024. godine uvezeno je 1.431 polovno vozilo iz strukture hibridnih vozila. 

U 2023. godini cijene polovnih automobila u Evropi su porasle između 13 i 18 posto u poređenju s 2022. godinom. Jedan od razloga za povećanje cijena polovnih automobila ove godine su električni i hibridni automobili, koji imaju višu nabavnu cijenu od klasičnog automobila. Drugi razlog je što će se na tržištu dodatno smanjiti ponuda novih automobila sa SUS motorima. 

Kompaktni i štedljivi najpoželjniji

Istraživanje pokazuje da će većina kupaca tražiti što efikasnije automobile, bez obzira na odabir pogonskog motora.  

I prema Čovićevom mišljenju, kupci traže kompaktne i štedljive automobile, bez obzira na to jesu li benzinci, dizelaši, hibridi ili električni, kao i vozila koja su opremljena novim tehnologijama i naprednijim sigurnosnim sistemima. Ipak podsjeća da, iako je dizelaša sve manje na evropskim cestama, kod nas im vozači najviše vjeruju. 

Trend pokazuje da su u urbanom okruženju automobili s automatskim mjenjačem i dalje traženiji.  

Ukupni trošak vlasništva je sve važniji faktor pri odabiru i kupovini vozila. To već sada potvrđuje statistika pretraga, koja pokazuje da kupci sve više pretražuju štedljivije automobile. 

Što se tiče izdržljivosti polovnih u odnosu na nova vozila, iz Bosanskohercegovačkog auto-moto kluba - BIHAMK su nam kazali da je  važno napomenuti da je to sve individualno i zavisi od načina održavanja automobila. Prema njihovim analizama, ne postoje tačni i egzaktni statistički podaci koji bi garantirali takve tvrdnje. 

Depositphotos

I u pogledu popravki i pomoći na cesti, također kažu da je teško generalizirati, jer vlasnici polovnih i novih automobila traže pomoć, a to svakako zavisi od specifičnih okolnosti na terenu i individualnih potreba vozača. 

Kada govorimo o načinu plaćanja prilikom kupovine vozila u BiH, Čović kaže da se, prema njihovom dosadašnjem poslovanju, pokazalo da se vozila najčešće plaćaju gotovinom, ali ni krediti nisu izuzetak. 

Prema podacima, a o čemu smo i ranije pisali, svi dosadašnji već tradicionalno dobro prodavani brendovi u BiH Volkswagen, Toyota, Hyundai, Renault, Citroen, osim Škode i Audija, u osmom mjesecu su, u poređenju s istim periodom lani, zabilježili pad interesovanja kod kupaca. Najveći pad doživjeli su ipak Opel i Seat. 

Porast broja novoregistriranih

Samo ove godine, računajući period od januara do septembra, a prema podacima Agencije za statistiku BiH, ukupno su evidentirana 84.182 prvi put registrirana vozila, dok je taj broj u istom razdoblju prošle godine bio 68.630.

Najviše je bilo putničkih automobila 63.250, što je 25 posto više nego u istom razdoblju lani, a novoregistriranih kamiona je bilo 5.484, što predstavlja rast od 29,4 posto.

U devet mjeseci ostvaren je rast ukupnog broja prvi put registriranih motornih vozila od 22,7 posto u odnosu na isto razdoblje lani.

U devetom mjesecu ove godine ukupno je prvi put registrirano 14.026 novih vozila, što je povećanje za 8,5 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Od toga je novih putničkih automobila bilo 7.025, što je rast za 3,6 posto, a kamiona 1.254, što je više za 17,3 posto.

Prema podacima za osmi mjesec, broj registracija je veći tada bio veći za oko pet posto u odnosu na isti period prošle godine.

Tržišni lider je Škoda, koja zauzima skoro 20 posto tržišta, odnosno, svaki peti prodati nov automobil u BiH nosi Škodin znak.   

Kilometar manje-više

Još jedno pitanje koje postavljaju svi oni koji kupuju polovni automobil jeste kilometraža, stvarno stanje ili ne. 

U nekoliko zemalja u Evropi prevara u vezi s kilometražom je kažnjiva vrlo visokim novčanim kaznama, a u nekim čak i zatvorskom kaznom.  

Posljednja studija CarVerticala otkrila je i gubitke koje kupci, ali i evropske zemlje trpe zbog prevara u vezi s kilometražom na polovnim vozilima. 

Praksa lažiranja kilometraže je vrlo stara, ali nažalost, vrlo učestala u današnje vrijeme, na šta nisu imuni ni kupci polovnih vozila u Bosni i Hercegovini. Mada prilikom kupovine mnogi saloni daju garancije na kilometražu. 

Takvo djelo može dovesti do velikih finansijskih gubitaka za prevarene kupce, ali čak i oštetiti pojedine institucije zemlje u kojima se takvi automobili prodaju. Upravo zbog toga, u nekoliko zemalja u Evropi postoje zakoni koji strogo kažnjavaju osobe koje manipuliraju kada je riječ o kilometraži. 

Studija koju je provela online platforma za verifikaciju vozila provela je istraživanje o ovoj temi u 21 zemlji u Evropi. Studija je urađena kako bi se vidjelo kako se ovaj čin kažnjava i kakva se zakonska regulativa primjenjuje u tim zemljama. 

Studija je pokazala da lokalno zakonodavstvo ovih zemalja uključuje kažnjavanje svih vrsta prevara s automobilima, uključujući i lažiranje kilometraže. Ali, iz raznih razloga, prevaranti često izbjegavaju oštre kazne. 

Latvija šampion u prevarama s kilometražom 

Iako kazna varira od zemlje do zemlje, postoje i neke zemlje u kojima se prevara u vezi s kilometražom shvata ozbiljno. U Francuskoj je, naprimjer, lažiranje kilometraže kažnjivo novčanom kaznom do 300.000 eura.

Također, u Hrvatskoj je za manipulacije u vezi s kilometražom predviđena kazna do osam godina zatvora. U Poljskoj prevaranti mogu biti osuđeni na pet godina zatvora. 

U Češkoj, naprimjer, prevaranti mogu dobiti dvije godine zatvora, kao i u Litvaniji i Francuskoj. U Španiji i Italiji zatvorska kazna za ovo djelo je 3,5 godine. U Njemačkoj i Mađarskoj lažiranje kilometraže može biti kažnjeno čak i s godinu dana iza rešetaka. 

Depositphotos

 

Međutim, rijetki su slučajevi u kojima se primjenjuju maksimalne kazne za krivotvorenje kilometraže. Češće su kazne zasnovane isključivo na novčanim penalima. Primjer za to je Latvija, evropski šampion u manipulaciji u vezi s kilometražom. Prema ovoj studiji, 12,9 posto svih automobila pregledanih na online platformi imalo je lažnu kilometražu, a za to niko nije odgovarao u posljednje četiri godine. Kazna za lažiranje kilometraže u ovoj baltičkoj zemlji je samo 100 eura za fizičke i 1.000 eura za pravne osobe. 

U Rumuniji je zabilježeno 7,8 posto slučajeva gdje je pregledom utvrđeno da je kilometraža vraćena. Broj ovih automobila je veći nego u drugima zemljama, poput Mađarske 6,1 posto i Srbije 5,3 posto.  

Stručnjaci ističu da bi, ako bi se izrekle kazne od 3.000 eura za lažiranje kilometraže, Rumunija mogla godišnje prikupiti prihode do 222 miliona eura. Također, kupci koji kupuju automobil s lažnom kilometražom obično plaćaju najmanje 20 posto više od vrijednosti automobila. 

Studija također pokazuje da je ova praksa češća u istočnoj Evropi nego na Zapadu. To je zbog nižih prihoda i mnogo većeg broja uvezenih automobila. 

Konačno, ista studija otkriva da je dokazivanje ovih činjenica izuzetno teško. Zbog sistema međunarodnih transakcija između kupaca i prodavaca, vrlo je uobičajeno da se kilometraža na automobilu vrati u jednoj, a zatim se to vozilo proda u drugoj zemlji.  

Da bi se spriječile takve manipulacije, potreban je odgovarajući zakon na nivou cijele Evrope. 

Stručnjaci smatraju da bi proces kupovine polovnog automobila trebao biti više orijentiran na online kupovinu. Razlog tome je veliki interes za digitalnim platformama preko kojih se može uporediti više različitih automobila.   

Neupitna je činjenica da će se i dalje više tražiti i cijeniti vozila s provjerenom historijom održavanja.