Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković izjavio je da je novi sistem obračuna plata, koji je u utorak u Banjaluci predstavio Savez sindikata Republike Srpske, dobar polazni dokument oko kojeg treba da počnu pregovori sindikata, poslodavaca i Vlade.
"Vlada je spremna u svakom momentu da o ovom dokumentu razgovara. Da li je ovo najbolje rješenje? Nisam siguran. Možda ćemo doći do rješenja koje danas niko nije pomenuo, ali do njega možemo doći samo dogovorom", rekao je Višković novinarima.
Višković je istakao da nažalost kolektivno pregovaranje u Republici Srpskoj nije na snazi od 2016. godine, te da krivac za to nije Vlada. Јoš prije godinu dana je tražio od resornog ministra da se krene u pitanje kolektivnih ugovora koji bi tretirali isključivo plate, kako bi omogućili kontrolnim organima da kontrolišu neki privredni subjekat.
Kaže da nikad nije prihvatio činjenicu da u jednom privrednom subjektu svi zaposleni imaju najnižu platu, ali po današnjim zakonskim rješenjima to je izgleda moguće i to nije prekršaj. Višković smatram da to nije normalno.
Vlada RS X.com
Poručio da će, ukoliko ne bude bilo dogovora između sindikata i poslodavaca, Vlada biti primorana da izmijeni zakon.
"Na kraju krajeva i najnižu platu uvijek mora da donese Vlada iako bi i to trebalo da bude predmet pregovora. Očito mnogi sastanci Ekonomsko-socijalnog savjeta kako počnu tako i završe, ne usvoji se čak ni dnevni red, nego se u startu krene sa svađama i ne dođe se ni do čega", rekao je Višković.
Premijer Republike Srpske je ponovio da je Vlada spremna da prihvati ono što dogovore sindikat i poslodavci, ali, ukoliko tog dogovora ne bude, Vlada će na kraju vjerovatno morati posegnuti za izmjenama zakona da oduzme to pravo i sindikatu i poslodavcima i da u Zakonu o radu propiše i neke platne grupe i koeficijente koji su trebali da budu predmet kolektivnog pregovaranja.
VSS-u zagarantovano primanje od tri najniže plate
Predsjednica Saveza sindikata RS Ranka Mišić, kazala je da je premijeru RS i resornim ministrima prezentovan dokument na kojem je Sindikat radio dvije godine, te će biti poslat socijalnim partnerima da se izjasne.
"Osnovica za obračun plata bi bila najniža plata. To bi bio polazni kofecijent, a odnos NK radnika i zaposlenog sa VSS bi bio otprilike jedan prema tri. Tako bi oni sa visokom stručnom spremom imali platu od tri najniže plate", pojasnila je Mišić.
Najniža plata u RS trenutno iznosi 900 KM.
Institut najniže plate u RS se, kako tvrdi predsjednica Saveza sindikata RS, zloupotrebljava, a to znači da “oko 31,02 posto radnika prima najnižu platu, a trebalo bi oko 12.000 radnika, odnosno oko pet posto od ukupnog broja radnika“.
Mišić je kazala da želie da se utvrde polazne najniže plate za svaku stručnu spremu u skladu sa sistematizacijom kod poslodavca, te dodala kako danas iznos plata, izuzev zakonskog minimuma, zavisi i od volje poslodavca.
Prosječna neto plata u julu 1.416 KM
Prosječna mjesečna neto plata u Republici Srpskoj isplaćena u julu 2024. godine iznosila je 1.416 KM i u odnosu na jun 2024. godine, nominalno i realno je manja za 0,7 posto, dok je u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno veća za 10,8 posto, a realno za 8,8 posto. Prosječna mjesečna bruto plata iznosila je 2.165 KM.
Posmatrano po područjima, u julu 2024. godine najviša prosječna neto plata isplaćena je u području Finansijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja i iznosila je 1.909 KM, a najniža prosječna neto plata u julu 2024. godine isplaćena je u području Građevinarstvo 1.115 KM.
Saša Stevanović, ekonomista za Bloomberg Adriju je kazao da jedan od razloga povećanja minimalne plate treba tražiti u činjenici da osim globalnih trendova, koji prave pritisak na rast minimalne plate, pojedine zemlje u našem okruženju pa i BiH nastoje stimulisati svoj ekonomski model rastom minimalne plate.
Ideja rasta minimalne plate je vođena željom da se na jedan brži način poveća životni standard, ali i usljed trendova koji utiču na tranziciju između poslova srednjih vještina ka poslovima niskog stepena vještina. Napredovanjem tehnologije sve se manje traže neke posebne vještine. Složeni poslovi se do sitnih detalja dijele na jednostavne.
Crna Gora kao dobar primjer
Neke od primjera uvođenja minimalne plate ili naglog rasta minimalne plate možemo vidjeti u razvijenim zemljama. Velika Britanija u aprilu 2019. godine uvodi obavezu minimalne plate, Kanada u 2017. godini povećava minimalnu platu za 13 posto, Njemačka je, ne tako davno, uvela institut minimalne plate.
Stevanović pojašnjava da dešavanja u inostranstvu u posljednje dvije godine negativno utiču na domaći ekonomski sistem, jer u odnosima sa svijetom u spoljnoj trgovini gubimo više novca nego godinu ranije.
"U svjetlu dešavanja u svijetu, kada eksterna tražnja usporava i negativno utiče na domaći ekonomski sistem, kada se javljaju trendovi pritiska na rast plata, naročito minimalnih, inicijative u pravcu povećanja minimalnih plata su posljedice trenda, koje se u ovom momentu mogu iskorisiti za stimulisanje ekonomske aktivnosti putem stimulisanja onog kanala agregatne tražnje koji je najefikasniji",kazao je.
Prema njegovom mišljenju inicijative u pravcu rasta minimalne plate su dobre, iskustvo Crne Gore, razlike u stopi poreza PDV-a između BiH, gdje je 17 posto, i Crne Gore, gdje je 21 posto, su značajan prostor za impuls rastu plata, ukidanju doprinosa na zdravstvo. Impuls koji pozitivno utiče na ekonomski model.
.webp){kind=icon}
