.webp){kind=icon}
U narednom periodu domaća ekonomska javnost će sve više biti zaokupljena idejom rasta minimalne plate, rastom prosječnih plata, rastom troškova rada. Razlog za to treba tražiti u činjenici da osim globalnih trendova, koji prave pritisak na rast minimalne plate, pojedine zemlje u okruženju nastoje stimulisati svoj ekonomski model rastom minimalne plate.
Ekonomski model Crne Gore i primjeri drugih zemalja
Susjedna Crna Gora provodi jedan od, u modernoj istoriji, najvećih fiskalnih eksperimenata na ovim prostorima. Ukidanje direktnih poreza, smanjenje opterećenja rada, a veće opterećenje potrošnje. Sve u cilju stimulisanja privredne aktivnosti. Nagli rast minimalnih plata, intenzivno kako se dešava u Crnoj Gori, rijetkost je. Ali rast minimalnih plata za više od 30 odsto ili 50 odsto nije neuobičajena pojava.
Na primjer, u 2023. godini zabilježen je rast minimalne plate od 50 odsto u pet zemalja u svijetu. Nagli rast minimalnih plata utiče na rast troškova privrede. Pritisak privrede je da dio tog troška država prihvati na sebe. Primjer Crne Gore je ukidanje doprinosa za zdravstvo, finasiranje doprinosa iz potrošnje, tj. na osnovu PDV-a, rast granice neoporezivog dijela dohotka.
Ekonomski model Crne Gore podrazumijeva ostvarivanje konstantnih deficita budžeta. U narednih pet godina prosječan deficit će iznositi šest odsto ekonomije, u prethodnih pet godina je iznosio pet odsto. Konstantni deficiti budžeta su pravilo ekonomskih sistema u svijetu prije nego izuzetak.
Depositphotos
Ideja rasta minimalne plate je vođena željom da se na jedan brži način poveća životni standard, ali i usljed trendova koji utiču na tranziciju između poslova srednjih vještina ka poslovima niskog stepena vještina. Napredovanjem tehnologije sve se manje traže neke posebne vještine. Složeni poslovi se do sitnih detalja dijele na jednostavne.
Neke od primjera uvođenja minimalne plate ili naglog rasta minimalne plate možemo vidjeti u razvijenim zemljama. Velika Britanija u aprilu 2019. godine uvodi obavezu minimalne plate, Kanada u 2017. godini povećava minimalnu platu za 13 odsto, Njemačka je, ne tako davno, uvela institut minimalne plate.
Zemlje u razvoju takođe su reagovale. U Poljskoj je vladajuća partija predložila rast od 80 odsto u 2019. godini tako da se u 2020. godini putem petogodišnjeg ciklusa rast minimalne plate povećava za 15 odsto. U Rusiji je rast 31 odsto u 2018. i 2019. godini. U Južnoj Koreji rast od 11 odsto u 2017. godini i u 2018. godini 18 odsto.
Interesantan je primjer Meksika, gdje je u 2019. godini rast minimalne plate povećan za 16 odsto, a u gradovima koji su 25 kilometara udaljeni od granica SAD-a minimalna plata će rasti i do 95 odsto. Naročito interesantan je primjer Meksika, jer graniči sa SAD-om.
Ovaj primjer je interesantan jer BiH graniči s Evropskom unijom. Sistem niskih dohodaka graniči sa sistemom visokih dohodaka. To pravi pritiske da se domaći dohoci povećaju. Sve su to refleksije jednog globalnog procesa.
Pad nadnica ili sporiji rast može se jasno vidjeti u momentu uključivanja Kineske radne snage na globalno tržište. Privredni uspon Kine je razlog niskog rasta nadnica, promjena institucija tržišta rada, tehnološke promjene koje su povećale profite.
Ekonomske politike svijeta "šamaraju" domaću ekonomsku realnost
Korporativni profiti kao učešće u ekonomskoj aktivnosti se u periodu od 1990. do 2020. kreću u rasponima od sedam odsto do 12 odsto BDP-a u SAD-u, u Japanu u rasponu od četiri odsto do 14 odsto, Kini u rasponu od dva do 10 odsto. U posmatranom periodu bilježe rast. Za razliku od profita, dohoci su opadali. U SAD-u je učešće dohodaka sa nivoa od 65 odsto smanjeno na nivo od 60 odsto u posljednjih pedeset godina.
Često se u političkoj borbi rast minimalne plate karakteriše kao populistički potez. Trendovi deglobalizacije, velikih sukoba, destabilizacije jedinstvenog tržišta svijeta i formiranje geopolitičkih blokova ostavljaju tragove na ekonomskoj realnosti. Od 2008. godine učešće svjetske trgovine bilježi opadanje. Dvije najveće ekonomije svijeta zatvaraju svoj ekonomski sistem. SAD je 2008. godine imao trećinu razmjene svoje ekonomije sa svijetom, danas je to četvrtina. Kina 62 odsto, a danas je to 38 odsto.
U novoj realnosti, trenutnom padu agregatne tražnje u EU, svaka zemlja nastoji riješiti pitanje upravljanja ekonomijom. Na kratak rok upravljanje makroekonomijom vrši se putem djelovanja na agregatnu tražnju. Agregatnu tražnju možemo podijeliti na privatnu potrošnju domaćinstava, državnu potrošnju, bruto kapitalnu formaciju ili investicije i odnose sa svijetom uvozom i izvozom.
Depositphotos
Djelovanjem na pojedine segmente agregatne tražnje djelujemo na ekonomiju. Mi ne možemo stimulisati eksternu tražnju, kao mali ekonomski sistem, mi se možemo samo prilagođavati. Ekonomske politike svijeta "šamaraju" domaću ekonomsku realnost jer smo mala otvorena ekonomija. Odnose sa svijetom svaki ekonomski sistem evidentira u platnom bilansu, a najznačajnija komponenta platnog bilansa je spoljnotrgovinski bilans.
U spoljnotrgovinskom bilansu domaći ekonomski sistem bilježi negativan saldo. Do prije petnaest godina u odnosima sa svijetom BiH je gubila oko šest milijardi KM u spoljnotrgovinskoj razmjeni ili oko jedne trećine ekonomije. Nakon petnaest godina u spojljnotrgovinskoj razmjeni gubi se desetina ekonomije ili 4,5 milijardi KM u 2021. godini. Nakon toga u 2022. godini povećava se spoljnotrogivnski deficit za osam stotina miliona KM. I u tekućoj godini on se povećava.
Drugim riječima, dešavanja u inostranstvu u posljednje dvije godine negativno utiču na domaći ekonomski sistem, jer u odnosima sa svijetom u spoljnoj trgovini gubimo više novca nego godinu ranije. U svjetlu dešavanja u svijetu, kada eksterna tražnja usporava i negativno utiče na domaći ekonomski sistem, kada se javljaju trendovi pritiska na rast plata, naročito minimalnih, inicijative u pravcu povećanja minimalnih plata su posljedice trenda, koje se u ovom momentu mogu iskorisiti za stimulisanje ekonomske aktivnosti putem stimulisanja onog kanala agregatne tražnje koji je najefikasniji.
Saša Stevanović (Privatni arhiv)
Model ekonomskog rasta Bosne i Hercegovine ukazuje na to da je stimulisanje ličnih izdataka za domaćinstva – privatna potrošnja i do tri puta efikasniji faktor stimulisanja nego bruto kapitalna formacija tj. investicije, dva puta efikasniji nego stimulisanje izvoza ili jedan i po put nego supstitucija uvoza. Ovo su poruke ekonomskog modela rasta BiH u periodu od 2007. do 2022. godine.
Lični izdaci za domaćinstva se do dvije trećine "pune" rastom plata, penzija i doznaka iz inostranstva. Rast plata podrazumijeva rast potrošnje, a rast potrošnje rast ekonomije. Rastom agregatne tražnje pozitivno se utiče na investicije, a model ekonomskog rasta u BiH ukazuje na to da stimulisanje privatne potrošnje objašnjava 80 odsto rasta bruto kapitalne formacije ili investicija.
Inicijative u pravcu rasta minimalne plate su dobre, iskustvo Crne Gore, razlike u stopi poreza PDV-a između BiH, gdje je 17 odsto, i Crne Gore, gdje je 21 odsto, su značajan prostor za impuls rastu plata, ukidanju doprinosa na zdravstvo. Impuls koji pozitivno utiče na ekonomski model.
Manja državna potrošnja, veća privatna potrošnja je model brže konveregencije domaćih dohodaka dohotku EU, model bržih stopa ekonomskog rasta, model višeg nivoa ekonomske sigurnosti naših građana, model smanjenja domaće nezaposlenosti i instrument za uključivanje domaće radne snage na domaće tržište rada i kao ideja treba da konkuriše između drugih domaćih ideja za bolji životni standard na ovim prostorima.
Dr. Saša Stevanović je ekonomista i autor knjige "Ekonomski život Republike".
Sadržaj, stavovi i mišljenja izneseni u komentarima objavljenim na Bloomberg Adriji pripadaju autoru i ne predstavljaju nužno stavove uredništva Bloomberg Adrije.
