Nakon skromnog rasta u 2023. godini, ova godina bi trebala donijeti umjeren opravak ekonomije Bosne i Hercegovine od 2,6 posto vođen potrošnjom i investicijama. Analitičari Sektora Istraživanje, strategija i ESG upravljanje Raiffeisen banke u BiH, zbog slabijih rezultata u posljednjem kvartalu 2023. revidirali su projekciju rasta ekonomije BiH na niže u odnosu na prethodni krug, kada su predviđali rast od tri posto. Navode da je u prošloj godini ekonomija BiH rasla 1,7 posto.
Osim toga, početak 2024. nije donio dugo očekivane znakove oživljavanja vanjske potražnje, praćene snažnijim oporavkom izvoza robe i industrijske proizvodnje. Ključni generatori rasta će biti otporna privatna potrošnja i stabilan rast investicija.
Rast potrošnje i plata
"Na strani potrošnje, otpornost je već vidljiva kroz kontinuiran dvocifren rast prometa maloprodaje u prvom kvartalu 2024. godine od 15,6 posto, potpomognut i dalje prisutnim rastom plata od šest posto u odnosu na prosjek prethodne godine, kao i snažnom kreditnom aktivnošću stanovništva koja je posebno intenzivirana od početka godine, pogotovo u dijelu potrošačkih kredita koji su rasli 8,4 posto i stambenih kredita uz rast 9,1 posto", naveli su analitičari Raiffeisen banke u BiH.
Dodatno očekuju da će se rast investicija temeljiti na realizaciji energetskih i građevinskih projekata te na intenzivnijem prilivu pretpristupnih fondova i projekata EU. Pozitivne ekonomske posljedice za BiH proizlaze iz statusa zemlje pregovarača BiH, gdje se otvaraju vrata za pristup značajnom iznosu sredstava kroz novi finansijski instrument 'Plan rasta za Zapadni Balkan' vrijedan šest milijardi eura, od kojih jedna milijarda eura može biti doznačena BiH kroz grantove i kredite s povoljnim uslovima u periodu 2024-2027, što je velika prilika za jačanje investicionih ciklusa u zemlji.
Naglašavaju da izvozna dinamika u prvom kvartalu 2024. godine nije ukazala na olakšavajuće znakove oporavka jer je izvoz robe u datom periodu pao za 12,5 posto na godišnjem nivou, što je pad od 550 miliona KM u odnosu na isto razdoblje prošle godine, dok je dinamika uvoza porasla za 4,3 posto u istom vremenskom okviru, što je uticalo na jačanje trgovinskog deficita koji je dosegao iznos od 2,9 milijardi KM.
Oporavak vanjske potražnje
"Samim tim, industrijska proizvodnja koja direktno korelira s izvozom također bilježi negativna kretanja uz pad od 4,7 posto u prvom kvartalu. Očekivanja do kraja godine baziraju na poboljšanim izgledima za dinamiku vanjske trgovine, s obzirom na to da se očekuje oporavak vanjske potražnje primarno iz zemalja EU i CEFTA-e, što bi u konačnici podržalo očekivani realni ekonomski rast BiH od 2,6 posto u 2024. godini", pojašnjavaju.
Kada je riječ o inflaciji, izuzimajući nepredviđene cjenovne šokove, predviđaju da će prosječna inflacija u 2024. godini iznositi 2,7 posto uzimajući u obzir neminovan pritisak na povećanje cijena nafte i učinak prelijevanja poskupljenja električne energije tokom sljedećih mjeseci.
Prognoza analitičara Raiffeisen banke je u skladu s prognozama Centralne banke BiH i Svjetske banke, dok Međunarodni monetarni fond predviđa nešto niži rast od 2,5 posto. S druge strane, Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) predviđa da će ekonomija BiH u 2024. rasti 2,8 posto, dok najpesimističnije prognoze ima Evropska komisija koja očekuje da će ekonomija BiH u ovoj godini rasti 2,3 posto.