Vještačka inteligencija (AI) predstavlja tehnološku revoluciju koja oblikuje naš svakodnevni život, mijenjajući način na koji radimo, razmišljamo i živimo. Kroz korištenje algoritama i analizu podataka, AI omogućava automatizaciju zadataka, pružajući efikasnost i preciznost u donošenju odluka.
Ovaj tehnološki napredak donosi ogroman potencijal, ali istovremeno postavlja izazove u vezi s etikom, sigurnošću i budućnošću rada.
Izdvojili smo najvažnije o umjetnoj inteligenciji prema stručnjacima koji su podijelili svoje mišljenje za Bloomberg Adriju, kako se AI koristi, te kakav utjecaj ima na budućnost rada i društva.
Čitaj više
Utjecaj umjetne inteligencije na budućnost radnih mjesta
"AI može biti ubica posla, a može biti i njegov kreator".
05.04.2024
Budućnost radne snage: Priprema za doba vještačke inteligencije
Niko pouzdano ne zna kakav će biti utjecaj vještačke inteligencije na radnu snagu budućnosti.
12.04.2024
Najznačajniji trendovi u sferi umjetne inteligencije u narednom periodu
AI baziran na agentima (engl. Agentic AI).
23.02.2024
Šta je vještačka inteligencija - vodič za diskusije
Ova tehnologija je podigla prašinu u široj globalnoj javnosti.
26.01.2024
Izazovi i perspektive razvoja vještačke inteligencije u BiH
Potrebno smanjiti jaz koji postoji između BiH i svjetskog tržišta.
23.01.2024
Pet novih AI alata koji vaš rad mogu učiniti još efikasnijim
Alati za umjetnu inteligenciju koji nadopunjuju ChatGPT.
15.09.2023
Ususret budućnosti: Sedam tehnoloških trendova za 2024.
Jeste li se ikada zapitali kakva nas tehnološka budućnost očekuje?
16.02.2024
Šta je AI?
Objasniti netehničkim i neinženjerskim rječnikom neku tehnologiju je uvijek izazov, navodi Aleksandar Mastilović, stručnjak za pametne tehnologije. Kako kaže, vještačka inteligencija je ime za tehnologiju, kao što je i 5G, internet ili blockchain, i možda nespretan izbor imena naveo je javnost da povjeruje da vještačka inteligencija posjeduje neku stvarnu inteligenciju koja bi u stilu kataklizmičnih holivudskih ostvarenja mogla ugroziti našu egzistenciju.
"Istina je ipak znatno drugačija - vještaka inteligencija predstavlja skup algoritama koji na bazi ulaznih skupova podataka koje koristimo za njen trening 'uči' i donosi odluke", navodi Mastilović.
Vještačka inteligencija funkcionira poput odgoja djeteta. Kroz podatke koje joj dajemo, oblikujemo njen "sistem vrijednosti", što joj pomaže u donošenju odluka i računanju. Ovaj "odgoj" zapravo predstavlja matematički model koji koristi vjerovatnosti i statističke distribucije kako bi izračunao najvjerovatniji ishod ili rezultat na temelju ulaznih podataka.
"Zavisno od toga koliko parametara treba obraditi, koliko je dotadašnji trening bio relevantan i koliko je neka 'situacija' poznata algoritmu, on će u svojim proračunima biti precizniji", pojašnjava.
Vještačka inteligencija uvijek daje najvjerovatniji odgovor, čak i ako je ta vjerovatnost samo 10 posto, pod uslovom da su svi ostali ishodi manje vjerovatni. Zahvaljujući većoj procesorskoj snazi koja se obično nalazi u centrima podataka, poput moćnih superkompjutera, ogromne količine podataka mogu se brzo obraditi kako bi se izračunale vjerovatnosti za različite izlazne parametre na temelju raznolikih ulaznih podataka.
"Postojanje takvih centara definiše naše mogućnosti da kvalitetnije istreniramo algoritme vještačke inteligencije, odnosno da predvidimo sve moguće situacije i imamo maksimalno precizne odgovore", zaključuje Mastilović.
Najznačajniji trendovi
Dr. Emir Žunić, docent i stručnjak za AI, istaknuo je ključne trendove u umjetnoj inteligenciji i mašinskom učenju na koje treba usmjeriti pažnju.
Multimodalna AI: Nadilazi tradicionalnu obradu podataka u jednom formatu, omogućujući obradu tekstova, slika i zvuka, simulirajući ljudsku sposobnost obrade različitih osjetilnih informacija.
Agentni AI: Predstavlja proaktivniju formu AI, gdje autonomni agenti razumiju okruženje, postavljaju ciljeve i djeluju kako bi ih postigli, bez neposredne ljudske intervencije.
AI otvorenog koda: Korištenje otvorenog koda omogućava razvojnim programerima nadogradnju na postojeće radove, smanjujući troškove i proširujući pristup umjetnoj inteligenciji.
Generiranje prošireno dohvaćanjem: Tehnika koja smanjuje problem halucinacija u generativnim AI alatima, poboljšavajući njihovu primjenjivost u poslovnim scenarijima.
Prilagođeni generativni AI modeli: Manji modeli uske namjene mogu se pokazati izdržljivijima za poslovnu upotrebu, zadovoljavajući specifične zahtjeve.
Žunić je izdvojio i dodatne trendove koji će svakako biti od velikog interesa u narednom periodu:
-
Izrazita potreba za AI i ML talentima i ekspertima
-
"AI iz sjene" (engl. Shadow AI)
-
Generičke AI aplikacije u realnim primjenama
-
Povećana pozornost na etiku umjetne inteligencije i sigurnosne rizike
-
Razvoj AI regulativa
Kroz razvoj AI i novih trendova ulazimo u svijet futurističkih mogućnosti, gdje granica između čovjeka i tehnologije postaje sve mutnija, a naše sposobnosti postaju sve moćnije.
Jedna od njih je AI i Neuralink koji transformiraju naš svakodnevni život, pružajući udobnost od pametnih telefona do pametnih domova. Neuralink, ambiciozan projekt Elona Muska za interfejs između mozga i računara, planira razviti bežični uređaj koji će se ugrađivati u mozak, omogućavajući korisnicima da kontrolišu uređaje i komuniciraju samo razmišljanjem. Odobrenje FDA za kliničko ispitivanje kod ljudi u 2024. predstavlja značajan korak ka ostvarivanju punog potencijala ove tehnologije, s potencijalom da značajno utječe na evoluciju metaversa, objašnjava Nađa Zubčević, nagrađivana inovatorica.
Kako kaže, u isto vrijeme i druge inovacije u korištenju vještačke inteligencije dobijaju na značaju. Cobalt Robotics su pioniri u primjeni AI sigurnosnih čuvara u poslovnim zgradama, pružajući efikasno i ekonomično rješenje za osiguranje
"Pored toga, Phill, prvi AI masažni robot na svijetu, koristi inovativnu tehnologiju za personaliziranu masažu, donoseći revoluciju u oblasti opuštanja i wellnessa", objašnjava Zubčević.
Radnici sve više primjenjuju AI u svom svakodnevnom radu, a s razvojem AI došlo je i do bojazni da bi mogli biti zamijenjeni.
Budućnost radne snage
Historijski gledano, svaka industrijska revolucija duboko je promijenila način rada i oblikovala društva i ekonomije. Od parne mašine do vještačke inteligencije, ove revolucije donijele su ekonomski prosperitet, ali i izazove poput gubitka radnih mjesta i socio-ekonomske nejednakosti. Sada, s vještačkom inteligencijom predstavljajući početak pete industrijske revolucije, ključno je analizirati njen utjecaj na radnu snagu i društvo, smatra Nedžad Pirić, ekspert za digitalizaciju.
Korištenje vještačke inteligencije donosi brojne koristi. Na individualnom nivou, automatizacija rutinskih zadataka oslobađa ljude da se fokusiraju na kreativne, kritičke i emocionalne zadatke. Na organizacijskom nivou, AI pruža širok spektar alata, od analitike do automatizacije procesa, što donosi neprocjenjivu podršku u svim sektorima. Interakcija s AI alatima generira obilje podataka koji, kada se analiziraju, pružaju korisne uvide i olakšavaju donošenje odluka.
"Kada govorimo o utjecaju vještačke inteligencije na tržište rada, važno je odmah konstatovati sljedeće: niko pouzdano ne zna kakav će biti utjecaj vještačke inteligencije na radnu snagu budućnosti. Ono o čemu se veoma lako možemo složiti jeste činjenica da su promjene neminovne", navodi Pirić.
Mnoga radna mjesta koja se bave repetitivnim zadacima i uslugama, poput analize podataka, računovodstva, marketinga, prodaje, logistike, transporta i administracije, mogu biti zamijenjena AI-jem. S druge strane, zanimanja koja zahtijevaju ljudsku interakciju, kreativnost i promišljanje, poput edukacije, prava, upravljanja, medicinskih usluga, psihologije i umjetnosti, manje su podložna utjecaju AI-ja.
Dolazak AI najavljuje novu eru mogućnosti i izazova za radnu snagu.
"Samo kroz integrisano djelovanje možemo izgraditi budućnost u kojoj tehnologija služi kao katalizator za napredak čovječanstva, omogućavajući nam da ostvarimo najviše potencijale i stvorimo inkluzivno i prosperitetno društvo za sve nas", zaključuje Pirić.