Izazovi i perspektive razvoja vještačke inteligencije u BiH

Umjetna inteligencija pronalazi svoje mjesto u Bosni i Hercegovini, bilježeći značajan napredak u protekloj godini. Ipak, unatoč rastu primjene AI rješenja, zemlja se suočava s raznim izazovima koji bi mogli utjecati na njenu konkurentnost u globalnom kontekstu vještačke inteligencije do kraja ove decenije.

U posljednjim godinama, na svjetskom tržištu umjetna inteligencija sve više postaje sastavni dio svakodnevnog života. Primjeri poput Google Translatea, digitalnih asistenata (Alexa, Siri, Bixby), pametnih vozila i gradova svjedoče o sveprisutnosti AI-ja. ChatGPT, projekt kompanije OpenAI, predstavljen prije malo više od godinu dana, izazvao je veliko zanimanje i implementiran je u mnoge svjetske, ali i bosanskohercegovačke kompanije.

U prošloj godini, naša zemlja je stidljivo započela razvoj vlastitog ekosistema vještačke inteligencije, kaže Aleksandar Mastilović, stručnjak za pametne tehnologije. Iako je sama tehnologija vještačke inteligencije poznata u stručnim krugovima još od 1950-ih godina, globalna javnost je spoznala sav potencijal njene primjene pojavom ChatGPT-ja.

"U neku ruku, naš poslovni, ali i stručni ambijent je ostao zatečen brzinom penetracije vještačke inteligencije u našu svakodnevnicu, broj alata koji su se pojavili na globalnom tržištu, prijeteći da dalje prodube digitalni jaz između Bosne i Hercegovine i tehnološki najrazvijenijih država koje predvode tehnološke trendove", kaže Mastilović.

Navodi ključne prepreke razvoja vještačke inteligencije u BiH, kao što su nedostatak kvalitetnih podataka zbog nedovoljnog usvajanja digitalnog rada, nepoznavanje benefita tehnoloških trendova te konzervativnih tehnologija.

"Treba ispratiti nekoliko presudnih komponenti, a ponajprije postojanje kvalitetnih i prečišćenih skupova relevantnih digitalizovanih podataka za trening algoritama vještačke inteligencije - koje nažalost nemamo, jer još uvijek ni privreda ni uprava nisu u značajnijoj mjeri usvojile digitalni bespapirni režim rada, o čemu smo svi govorili i prije nekoliko mjeseci, kada je tema bila elektronski potpis i zašto ga ne koristimo", navodi on.

Nedostatak velikih podatkovnih centara s dovoljnom procesorskom snagom predstavlja dodatni izazov za treniranje algoritama vještačke inteligencije u BiH. Također, ističe se trend odliva stručnjaka u razvijene zemlje EU i SAD, koje pružaju bolje uslove rada. Sve ove prepreke zajedno čine izazovnu situaciju za razvoj vještačke inteligencije u zemlji.

Razvoj ChatGPT-ja

Kad pogledamo svijet, protekla godina obilježena je kao ključna faza u razvoju umjetne inteligencije (AI), prema riječima Emira Žunića, doktora tehničkih nauka iz Sarajeva i šefa odjela AI/ML. On naglašava da je pojava ChatGPT-ja označila značajan trenutak za primjenu AI-ja u različitim područjima, od svakodnevnih zadataka do naprednih industrijskih postrojenja.

Kad se osvrnemo na sami početak, već u februaru 2023. godine IT kompanije u BiH su uvele ChatGPT u svoju svakodnevnicu. Osim toga, svakodnevno svjedočimo nastanku novih rješenja i aplikacija temeljenih na AI konceptima kako od pojedinaca tako i od domaćih kompanija.

ChatGPT je, osim povećanja produktivnosti, otvorio vrata razgovoru o četverodnevnoj radnoj sedmici, ali i izazvao zabrinutost zbog potencijalnog gubitka poslova. Međunarodni monetarni fond (MMF) procjenjuje da bi utjecaj AI-ja mogao rezultirati gubitkom oko 40 posto radnih mjesta, što potvrđuje važnost prilagodbe društva ovoj tehnološkoj revoluciji.

Bloomberg

Nakon uspjeha ChatGPT-ja kompanije eksperimentiraju s generativnom umjetnom inteligencijom (GenAI) koja može automatizirati zadatke poput programiranja, sažimanja izvještaja ili stvaranja marketinških kampanja.

Ljudi su se, prema Žunićevim riječima, uvijek pitali šta će raditi u budućnosti. S napretkom tehnologije, pojavile su se nove kategorije poslova, pridonoseći boljem životu. Izražava vjeru da će s AI-jem biti slična situacija, donoseći pozitivne benefite.

"Potencijal je zaista ogroman. Citirao bih jednog poznatog svjetskog profesora i naučnika: 'AI će biti ili najbolja ili najgora stvar za čovječanstvo'. Na to bih dodao: Sve zavisi od načina i područja primjene", kaže Žunić.

AI u skladištima

Primjena AI-ja u skladištenju u bh. kompanijama prisutna je već godinama. Sead Delalić, doktor kompjuterskih nauka i AI konsultant s višegodišnjim iskustvom, kroz prethodnih sedam godina radio je na implementaciji niza AI rješenja u domaćim i regionalnim kompanijama.

"AI rješenja se već niz godina primjenjuju u dosta domaćih kompanija, u oblastima transporta, proizvodnje, distribucije, bankarstva i drugim sektorima. A da ne govorim o broju AI rješenja koja su domaće IT firme kreirale za strane klijente", kaže Delalić.

Digitalizacija i automatizacija procesa skladištenja, koje su kod nas prisutne, uz upotrebu warehouse management sistema (WMS), povećavaju efikasnost, smanjuju troškove i poboljšavaju sigurnost skladišnih operacija.

"Uočio sam da povećana popularnost vještačke inteligencije dovodi do toga da se nove kompanije lakše odluče za primjenu AI rješenja. Tu ne mislim samo na chatbotove, već na širok spektar primjena, kao što su prediktivna analitika, optimizacije procesa u poslovanju i drugo", kaže Delalić.

Depositphotos

Očekivanja u ovoj godini  

Očekivanja za 2024. godinu usmjerena su na daljnje pozitivne primjere primjene AI-ja, čime će se olakšati poslovne obaveze kompanija koje koriste ove alate, kaže Žunić. Svakodnevno svjedočimo brzom prilagođavanju društva AI revoluciji.

"Vjerujem da godine koje su pred nama donose još mnogo takvih pozitivnih primjera, što u konačnici može značajno olakšati rad kompanijama koje koriste takve alate u svakodnevnim poslovnim zadacima i obavezama. Ono što je također interesantno je da i kompanije koje nisu u IT domenu koriste "blagodati" naprednih AI alata, pa možemo doći do konstatacije da se kao društvo zaista brzo pokušavamo prilagoditi AI revoluciji", kaže Žunić.

Pogled prema budućnosti odnosi se na rast primjene AI rješenja u različitim industrijama u 2024. godini. Delalić vidi ovaj trend kao nužnost za opstanak i sticanje prednosti nad konkurencijom. Primjena AI-ja, smatra on, ima ogroman potencijal za transformaciju poslovanja.

Jedan od ključnih potrošačkih trendova za 2024. godinu je integracija "Pitaj AI" alata u svakodnevni život potrošača. Generativna umjetna inteligencija sve više će utjecati na formiranje mišljenja, odluka i očekivanja potrošača. Kompanije se potiču na korištenje GenAI-ja kako bi poboljšale personalizaciju i ukupno iskustvo kupca.

Ipak, kako kaže Mastilović, što se tiče BiH, zbog utjecaja na radna mjesta koje umjetna inteligencija može zamijeniti i način na koji će dalje da se dešava evolucija tržišta rada i zanimanja, razlog za zabrinutost leži i u činjenici da je i sam proces digitalizacije i digitalne transformacije u domenima privrede i javne uprave u državi usporen i da već postoji kašnjenje čak i za državama regije Zapadnog Balkana i šire regije, koje su opet uporedive s nama u smislu stepena ekonomskog i tehnološkog razvoja.

"Mislim da se objektivno do kraja 2023. godine nije ni moglo puno bolje iz pozicije iz koje smo krenuli, ali ako smo makar postali svjesni ovog tehnološkog trenda, onda je odlična prilika da se u 2024. godini na ovom planu uradi više", navodi on.

Čak i uz brze korake u jačanju ključnih komponenti, poput digitalizacije, edukacije kadra i uspostavljanja podatkovnih centara u BiH, stvarni benefiti će biti vidljivi tek za nekoliko godina.

Budući da je ovo trebalo biti završeno "jučer", važno je da donosioci odluka hitno rade na rješavanju ambijentalnih pitanja, podržavaju inovacije i tehnološke kompanije. Potrebno je smanjiti jaz koji postoji, kako ne bismo postali globalno nekonkurentni u području vještačke inteligencije do kraja ove decenije, zaključuje Mastilović.

Kad pogledamo svjetsko tržište, s obzirom na sveprisutnost AI-ja u raznim sektorima, očekuje se nastavak rasta i usvajanja ove tehnologije u 2024. godini. Važnost umjetne inteligencije ogleda se i u tome da se našla kao jedna od tema na ovogodišnjem Davosu. Uloga AI-ja je prvenstveno podržati, a društvo će morati prihvatiti tu pomoć kako bi ostvarilo potencijal ove tehnološke revolucije.