Šta donosi Program o korišćenju obnovljivih izvora energije

Cilj Vlade Republike Srpske je da udio energije iz obnovljivih izvora energije u bruto finalnoj potrošnji energije u 2030. godini iznosi 46,55 odsto, definisano je nedavno usvojenim Programom o korišćenju obnovljivih izvora energije.

Očekivana bruto finalna potrošnja energije označava energiju koja se isporučuje za industriju, transport, domaćinstva, javne usluge, za poljoprivredu, šumarstvo i ribolov, uključujući vlastitu potrošnju u proizvodnim elektroenergetskim i toplotnim postrojenjima, kao i gubitke električne i toplotne energije u prenosu i distribuciji, uvećanu za uvoz, a umanjenu za izvoz.

U Vladi ističu da se doprinosi ostvarivanju ciljeva, odnosno udjela električne energije iz obnovljivih izvora u 2030. godini, utvrđuju na osnovu dostupnosti resursa, a očekuju se od hidroenergije, solarne energije i energije vjetra.

Najveći doprinos planiran je od hidroelektrana za koje se navodi da su maksimalni planirani ukupni instalisani kapaciteti 1.262,09 MW te od solarnih elektrana kapaciteta 710,30 MW.

Podsticaji

S ciljem postizanja definisanih količina planirane proizvodnje električne energije, proizvođač električne energije iz obnovljivih izvora energije, u skladu sa Zakonom o obnovljivim izvorima energije, može ostvariti pravo na pogodnosti prilikom priključenja na mrežu, pravo na obavezan otkup proizvedene električne energije po garantovanoj otkupnoj cijeni, ili pravo na premiju za prodaju na tržištu, ili potrošnju za vlastite potrebe za mala postrojenja.

Tu je i podsticaj u vidu prava na tržišnu premiju za električnu energiju koju prodaje na tržištu, utvrđenu u postupku aukcije za velika postrojenja.

"Svakom novom proizvođaču koji električnu energiju proizvodi iz obnovljivih izvora, koji zahtijeva priključenje na distributivnu mrežu, operater distributivnog sistema dužan je da izradi i dostavi, o svom trošku, detaljnu analizu mogućnosti i uslova za priključenje, s procjenom troškova priključenja i vremenskim okvirom za realizaciju predloženog načina priključenja", ističu u Vladi.

Mala postrojenja imaju pravo na obavezan otkup proizvedene električne energije po garantovanoj otkupnoj cijeni ili pravo na premiju za prodaju na tržištu ili potrošnju za vlastite potrebe, u trajanju do 15 godina, ukoliko prethodno ispune uslove definisane Zakonom.

Proizvođači električne energije koji električnu energiju proizvode u velikim postrojenjima imaju pravo na tržišnu premiju na period do 15 godina za električnu energiju koju prodaju na tržištu, a koju ostvaruju nakon sprovedenog postupka aukcije, izgradnje postrojenja i ispunjenja drugih uslova u skladu sa Zakonom.

"Aukcija se sprovodi svake dvije godine, počev od 2024. godine, za određenu tehnologiju i utvrđeni kapacitet, a pravo učešća imaju svi zainteresovani ponuđači koji su za izgradnju objekta pribavili lokacijske uslove i ekološku dozvolu", precizirali su u Vladi.

Kupac-proizvođač, bio-masa, toplotne pumpe i bio-goriva

Doprinos ostvarenju cilja udjela električne energije iz obnovljivih izvora očekuje se i od kupaca-proizvođača, odnosno krajnjih kupaca koji imaju pravo da izgrade i priključe elektranu koja koristi obnovljive izvore energije na unutrašnje električne instalacije svog objekta i proizvode električnu energiju za sopstvenu potrošnju. Višak proizvedene električne energije mogu da isporučuju u mrežu po sistemu neto mjerenja ili neto obračuna ili primjenom standardne šeme snabdijevanja.

Depositphotos

 

Takođe, ostvarivanju ciljeva energije iz obnovljivih izvora u grijanju i hlađenju do 2030. godine trebala bi da doprinese i bio-masa i primjena toplotnih pumpi, a u ostvarivanju ciljeva energije iz obnovljivih izvora u transportu do 2030. godine doprinos se očekuje i od korišćenja tečnih bio-goriva i električne energije iz obnovljivih izvora.

Miljević: Građani i privreda su nosioci uspješne i održive energetske tranzicije, a ne elektroprivrede   

Član Upravnog odbora Centra za održivu energetsku tranziciju - RESET Damir Miljević kaže za Bloomberg Adriju da BiH već kasni za drugim zemljama regije što se tiče strategija akata u vezi s energetskom tranzicijom, obnovljivim izvorima energije i dekarbonizacijom energetskog sektora.

"Ono što je dobro je što bi do kraja juna trebalo da imamo usvojen Nacionalni energetski klimatski plan. U međuvremenu su Republika Srpska i Brčko distrikt donijeli zakone o OIE i podzakonske akte, iako dobar dio podzakonskih akata nedostaje, dok je Federacija BiH usvojila zakon, ali čeka se na podzakonske akte, koji bi trebali biti gotovi krajem maja ove godine. Po onome što do sada imamo na stolu, zakonska rješenja su relativno dobra za ovu fazu tranzicije, međutim podzakonska rješenja su jako loša kada je riječ o građanskoj energiji, odnosno mogućnosti da privredni subjekti i građani proizvode električnu energiju za vlastite potrebe i viškove šalju u mrežu", ističe Miljević.

Damir Miljević (reset.ba)

 

BiH u tom polju čeka dosta posla, a Miljević naglašava da se u BiH ne shvata da osnovni nosioci tranzicije neće biti elektroprivrede, koje i same moraju proći tranziciju, te se građani i privreda zanemaruju kao osnovni faktor uspješne i održive energetske tranzicije.

Analiza: Rastuće cijene ubrzavaju prelazak na OIE

Rastuće cijene električne energije i sve veći pritisci na pojedine zemlje regiona da smanje zagađenje zraka bit će glavni pokretači koji će u narednom periodu u Adria regionu ubrzati prelazak na obnovljive izvore energije, zaključak je ranije analize analitičkog tima Bloomberg Adrije.

Podsjećamo, sektor obnovljivih izvora energije (OIE) u Adria regionu trenutno ima potencijal rasta od devet odsto, što je stopa rasta zabilježena na svjetskom nivou u proteklih pet godina, kazao je direktor u EY Global Renewables Aleksandar Stoilov.

 

Govoreći za Bloomberg Adria TV, on je prije godinu dana podsjetio da smo u proteklom periodu vidjeli da vlade u cijelom regionu ohrabruju projekte OIE. Interesovanje za ulaganje, prema njegovim riječima, dolazi od stranih investitora koji se mogu kategorizovati u četiri grupe. To su strateški investitori, potom finansijski investitori, veliki potrošači i multilateralni igrači poput Evropske investicione banke ili Evropske banke za obnovu i razvoj, koji podržavaju energetsku tranziciju u širem smislu.