Za razliku od kraja 2023. godine, kada je zabilježen nominalni i realni pad prosječne plate u Bosni i Hercegovini, početak 2024. donio je mjesečni i godišnji rast. Prosječna neto plata u januaru iznosila je 1.328 KM, te je nominalno veća za 2,4 posto i realno za 2,2 posto u odnosu na decembar 2023. U istom procentu je rasla i bruto plata koja je iznosila 2.052 KM.
Na godišnjem nivou, prosječna neto plata nominalno je viša za 9,9 posto i realno za 7,7 posto. Prosječna bruto plata je u odnosu na januar 2023. godine nominalno viša za 10,3 posto i realno za 8,1 posto.
Podsjećamo da je početak 2024. donio i rast minimalnih plata u oba entiteta. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine povećala je minimalnu neto platu za 2024. godinu na 619 KM s dosadašnjih 596 KM. Minimalna plata je tako u 2024. veća za 3,85 posto ili u nominalnom iznosu za 23 KM u odnosu na 2023. godinu, kada je minimalna plata povećana za 9,85 posto.
Uredbom je odlučeno i da poslodavci u FBiH imaju pravo da radnicima do 30. juna 2024. godine isplate dvije prosječne plate bez plaćanja poreza. Što se tiče drugog entiteta - Vlada Republike Srpske je odlučila da najniža plata u ovom entitetu u 2024. iznosi 900 KM.
Kao i prethodnih mjeseci, nije bilo promjene u pogledu djelatnosti s najvišim i najnižim prosječnim platama. Tako najviše zarađuju zaposleni u IT sektoru, finansijama i proizvodnji i snabdijevanju električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija. S druge strane ljestvice su zaposleni u ugostiteljstvu i građevinarstvu, čija je prosječna neto plata još uvijek ispod 1.000 KM te slijede zaposleni u trgovini.
Na mjesečnom nivou, najveći nominalni rast prosječne plate zabilježen je u rudarstvu, zdravstvu i umjetnosti, zabavi i rekreaciji. Najveći pad prosječne plate u januaru, a u poređenju s decembrom, zabilježen je u poslovanju nekretninama, finansijama i administrativnim djelatnostima. U poređenju s januarom 2023., u svim djelatnostima je rasla prosječna plata, a najviše u umjetnosti, zabavi i rekreaciji, rudarstvu i poljoprivredi, ribolovu i šumarstvu.
Nedostatak radne snage i visoka inflacija temeljni su uzroci nastavka rasta plata radnika Adria regije u 2023. Primanja su lani rasla po dvocifrenim stopama, a taj trend će se nastaviti i ove godine, doduše, nešto sporijim tempom, previđa naš analitički tim u svojoj analizi.
"Slovenija konstantno prednjači po visini plata, ali vidimo određeno približavanje slovenskom nivou u ostatku regije. Naime, Srbija je uspjela ostvariti najveće dobitke u odnosu na slovenski nivo plata (s 34 posto u 2012. godini na 45 posto), dok je zamjetan porast zabilježen i u Sjevernoj Makedoniji (s 32 na 40 posto). To je bilo manje izraženo u Hrvatskoj i BiH (po dva postotna boda)", pojašnjavaju naši analitičari.
Naši analitičari predviđaju da će se i u 2024. rast plata nastaviti, ali po nešto nižim stopama u poređenju s prethodnim godinama. Konkretnije, vide skok po srednjojednocifrenim brojkama.
"Ublažavanje inflatornih pritisaka umanjit će pregovaračku moć zaposlenika koji su već imali koristi od povećanja realnih plata zbog niže inflacije. Međutim, stalni nedostatak radne snage u Adria regiji nastavit će uticati na rast plata i očekujemo postupno usklađivanje plata s onima u Sloveniji", zaključuju u analizi.
.webp){kind=icon}
