Industrijska proizvodnja u Bosni i Hercegovini nastavila je padati i u decembru. Ovo je četvrti uzastopni mjesečni pad podstaknut prije svega padom u proizvodnji kapitalnih proizvoda.
Tako je ukupna industrijska proizvodnja u BiH u decembru, a u poređenju s novembrom, manja za 0,8 posto, dok je u poređenju s decembrom 2022. godine manja za osam posto. Posmatrano za cijelu 2023. godinu, industrijska proizvodnja je niža za 3,8 posto u poređenju sa 2022.
Na mjesečnom nivou zabilježen je rast proizvodnje intermedijarnih proizvoda i energije. Poredeći s decembrom 2022. godine najveći pad evidentiran je kod proizvodnje trajnih proizvoda za široku potrošnju.
Kada je riječ o oblastima djelatnosti i na mjesečnom i godišnjem nivou najveći pad proizvodnje zabilježen je kod ostalih prevoznih sredstava.
"Globalna nestabilnost se prelila i na BiH i usporila rast ekonomije. Značajan broj privrednih društava susreće se sa smanjenjem narudžbi i zahtjevima za smanjenje cijena proizvoda. S obzirom na rast cijena energenata i drugih troškova, kompanije su se našle u situaciji koja može ugroziti njihovu konkurentnost", kazao je Almin Mališević, direktor Sektora za industriju i usluge Privredne komore FBiH.
Kada je riječ o granama industrije u Federaciji BiH, koje su najviše pogođene negativnim trendovima, kako je naveo, među prvima su tekstilna industrija i industrija obuće, zatim industrija namještaja i metalska industrija.
Pročitaj više: Industrijska proizvodnja u evrozoni pala na najniži nivo od 2020.
Vanjskotrgovinski deficit 11,5 milijardi KM, porastao izvoz oružja i umjetnina
Unatoč padu izvoza bh. kompanije zadržale ključna izvozna tržišta
"Radi sagledavanja kompletne slike, potrebno je pogledati i zaposlenost koja je, kada je riječ o prerađivačkoj industriji FBiH, imala pad od 0,6 posto, a pad je bio u tekstilnoj i industriji obuće. Druge grane su uglavnom zadržale broj radnika ili je on blago rastao", dodao je.
Tarik Kadrispahić, konsultant i vlasnik kompanije Targer, za Bloomberg Adriju je kazao da recesija u Njemačkoj tokom 2023. godine i plus očekivani period slabog rasta narednih godina za domaće kompanije znači pad prometa, odnosno potražnje od glavnih partnera.
"Ovakvi padovi, dijelom značajni, već su pogodili naš automobilski ili drvni sektor. Ovdje predlažem da se firme što prije pozabave pronalaskom dodatnih kupaca ili čak tržišta. Plus, da u skladu s tehnologijom i resursima kojima raspolažu pronalaze kupce iz skroz drugih branši ili tržišta. Naprimjer, ako radite metalske komponentne za automobile, slične komponente se ugrađuju u mašine ili bijelu tehniku", navodi Kadrispahić.
Obim industrijske proizvodnje u Njemačkoj je nenadano pao i u novembru, pokazujući tako ponovo u kolikim problemima se nalazi najveća evropska privreda.
Proizvodnja je nazadovala za 0,7 u odnosu na oktobar, a najveći pad bilježe proizvodnja kapitalnih dobara i međuproizvodi, navode iz nacionalne statističke agencije. Ovo je šesti uzastopni pad, a analitičari koje je anketirao Bloomberg očekivali su rast od 0,3 posto.
Pozitivne promjene sredinom godine
Njemačka je vjerovatno 2023. godinu završila prvom recesijom još od pandemije, a analitičari očekuju da će podaci pokazati drugi kvartalni pad zaredom.
Proizvođači – kičma njemačke privrede – sada se bore protiv rasta cijena energenata, viših kamatnih stopa i pada privredne aktivnosti u Kini.
Kadrispahić dodaje da recesija u Njemačkoj može dovesti i do usporavanja uvoza radne snage, a to naše kompanije mogu iskoristiti da za narednih nekoliko godina sebe učine poželjnijim za domaću i uvoznu radnu snagu.
"Tu mislim i na visinu primanja, ali i na ostale beneficije za zaposlene. Dodatno, uvijek je aktuelna i priča o nearshoringu, odnosno prilici da naše kompanije preuzmu poslove ili usluge koje su dosad izvodile daleko u Aziji. Ovaj proces ne zavisi toliko o recesiji, ali mu se treba posvetiti, uložiti napore, novac, vrijeme. Zlatno je pravilo da je kriza šansa. Pitanje je kako ćemo je iskoristiti za svoje potrebe", naglašava Kadrispahić.
Mališević smatra da 2024. godina, bar za prvi kvartal, ne nudi puno optimizma.
''I dalje postoje globalni usporivači rasta kao što su ratovi, krize, ekološki zahtjevi i drugo što će sigurno negativno uticati na privredna kretanja i u 2024. godini. Pozitivne promjene se očekuju polovinom 2024. godine, te se nadamo da će ipak doći do stabilizacije tržišta i povećanja potražnje", zaključio je Mališević.
.webp){kind=icon}
