Realni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) u Bosni i Hercegovini (BiH) u trećem kvartalu 2023. godine, u odnosu na isti kvartal prethodne godine, iznosio je 1,9 posto, pokazuju najnoviji podaci Agencije za statistiku BiH. Desezonirana serija podataka pokazuje rast BDP u trećem kvartalu 2023. godine od 1,2 posto u odnosu na prethodni kvartal.
Posmatrano po područjima klasifikacije djelatnosti, značajan realni rast bruto dodane vrijednosti u poređenju s istim kvartalom prošle godine, zabilježen je u djelatnosti hotelijerstvo i ugostiteljstvo-12,7 posto, dok je u odnosu na drugi kvartal rast iznosio 7,8 posto. U trećem kvartalu, a u poređenju s drugim kvartalom zabilježen je rast realne bruto vrijednosti u stručnim, naučnim, tehničkim i administrativnim djelatnostima od 3,6 posto i informacije i komunikacije od 2,3 posto. Najveći kvartalni pad realne bruto vrijednosti evidentiran je u prerađivačkoj industriji od četiri posto.
Bruto domaći proizvod prema rashodnom pristupu u trećem kvartalu 2023. u odnosu na isto tromjesečje prethodne godine zabilježio je rast od 1,9 posto. U poređenju s prethodnim kvartalom zabilježen je rast od 0,8 posto.
Posmatrano prema kategorijama najveći realni rast u poređenju s istim kvartalom prošle godine je zabilježila potrošnja domaćinstva-2,7 posto. Potrošnja vlade rasla je 1,9 posto i bruto investicije jedan posto. Realni pad ostvarili su izvoz roba i usluga od 13,3 posto i uvoz roba i usluga od 9,5 posto.
Ivan Odrčić, voditelj analiza makroekonomije i tržišta kapitala u analitičkom timu Bloomberg Adrije, kaže da za cijelu 2023. godinu očekuje realni rast BDP-a od 2,8 posto godišnje, prvenstveno na krilima jače državne i (njome djelomično povezane) investicijske potrošnje, dok bi lična potrošnja trebala biti nešto slabija u odnosu na prošlu godinu.
''Negativan rezultat pritom očekujemo od izvozne komponente BDP-a, zbog egzogenih faktora. U 2024. pritom očekujemo jednaku stopu rasta kao i 2023, pri čemu će najznačajniji doprinos povećanju BDP-a doći od očekivanog oporavka inostrane potražnje (oporavka ekonomija zemalja EU u prvom redu) te bržeg rasta lične potrošnje, s obzirom na očekivano usporavanje inflatornih pritisaka'', kazao je Odrčić.
Negativni rizici za sljedeću godinu proizlaze od potencijalnog novog energetskog šoka ove zime/proljeća 2024. te geopolitičkih komplikacija.
Svjetska banka u svojoj jesenjoj prognozi navodi da očekuje će BDP BiH porasti za 2,2 posto u 2023. godini, čime je smanjila svoju prognozu iz juna za 0,3 postotna poena što je posljedica smanjenja potrošnja.
Svjetska banka je u jesenskom izdanju svog izvještaja o ekonomskom stanju Evrope i centralne Azije navela da se očekuje blagi ubrzanje ekonomske aktivnosti zemlje u 2024. godini - na 2,8 posto.
Niži ekonomski rast u 2024.
Centralna banka BiH očekuje da će BDP za 2023. iznositi 1,6 posto. U narednoj godini uslijed novih informacija o slabljenju vanjske potražnje, ali i perzistentne inflacije koja umanjuje realnu potrošnju domaćinstava, predviđa nešto niži realni ekonomski rast u odnosu na majski krug projekcija, do nivoa od 2,1 posto.
Prema prvim procjenama, rast ekonomske aktivnosti bi mogao biti intenziviran 2025. godine pri stopi od 3,5 posto.
Pročitaj više:
Glavni ekonomski pokazatelji: BDP, CPI i nezaposlenost
Osnove bruto domaćeg proizvoda (BDP): Mjerenje ekonomske aktivnosti
"Trendovi u ključnim makroekonomskim varijablama su nepromijenjeni u odnosu na proljetne projekcije, izuzev izvoza. Sličan je trend ekonomske aktivnosti naših glavnih trgovinskih partnera u srednjoročnom periodu, što znatno utječe na neke od glavnih komponenti nacionalnih računa kod nas, prvenstveno neto izvoza. Kratkoročni izgledi za vanjskotrgovinsku razmjenu su dosta slabi i oporavak možemo očekivati od druge polovine 2024. godine", navode iz Centralne banke.
Rast realne lične potrošnje, koja je najveći makroekonomski agregat, revidiran je naniže sa 2,5 posto na 1,8 posto za 2023. godinu, uslijed još uvijek visoke stope inflacije, smanjene domaće potražnje i revizije kratkoročnih izgleda naniže.
"Nastavak rasta prosječnih plata, ali nešto slabijeg intenziteta, kao i smanjenje nezaposlenosti, očekuje se i u projekcijskom periodu, što bi dalo potporu rastu lične potrošnje, iako su nepovoljna starosna struktura stanovništva i demografski trendovi faktori koji kontinuirano potiskuju ličnu potrošnju", saopćeno je.
.webp){kind=icon}
