text size
Centralna banka Bosne i Hercegovine najnovijim projekcijama za 2023. godinu prognozira inflaciju od 6,3 posto, što je za 1,4 procentna poena niže u odnosu na projekciju iz maja, dok je očekivani rast realnog bruto domaćeg proizvoda (BDP) nepromijenjen i iznosi 1,6 posto.
"U naredne dvije godine očekujemo oporavak ekonomske aktivnosti i daljnje slabljenje inflatornih pritisaka", navode iz Centralne banke.
Prognozama Centralne banke prethodila je jučer objava sniženih inflatornih brojeva za Federaciju Bosne i Hercegovine (FBiH). Potrošačke cijene u oktobru 2023. godine u FBiH u prosjeku su porasle za 0,2 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok je godišnja inflacija pala na 0,1 posto usljed manjih troškova energenata, odjeće i obuće i prevoza.
Centralna banka u narednoj godini, usljed novih informacija o slabljenju vanjske potražnje, ali i perzistentne inflacije koja umanjuje realnu potrošnju domaćinstava, predviđa nešto niži realni ekonomski rast u odnosu na majski krug projekcija, do nivoa od 2,1 posto.
Prema prvim procjenama, rast ekonomske aktivnosti bi mogao biti intenziviran 2025. godine pri stopi od 3,5 posto.
"Trendovi u ključnim makroekonomskim varijablama su nepromijenjeni u odnosu na proljetne projekcije, izuzev izvoza. Sličan je trend ekonomske aktivnosti naših glavnih trgovinskih partnera u srednjoročnom periodu, što znatno utječe na neke od glavnih komponenti nacionalnih računa kod nas, prvenstveno neto izvoza. Kratkoročni izgledi za vanjskotrgovinsku razmjenu su dosta slabi i oporavak možemo očekivati od druge polovine 2024. godine", navode iz Centralne banke.
Rast realne lične potrošnje, koja je najveći makroekonomski agregat, revidiran je naniže sa 2,5 posto na 1,8 posto za 2023. godinu, uslijed još uvijek visoke stope inflacije, smanjene domaće potražnje i revizije kratkoročnih izgleda naniže.
"Nastavak rasta prosječnih plata, ali nešto slabijeg intenziteta, kao i smanjenje nezaposlenosti, očekuje se i u projekcijskom periodu, što bi dalo potporu rastu lične potrošnje, iako su nepovoljna starosna struktura stanovništva i demografski trendovi faktori koji kontinuirano potiskuju ličnu potrošnju", saopćeno je.
Centralna banka BiH
Očekuje se da će se realni rast BDP-a povećavati od 2024. godine uslijed oporavka domaće i vanjske potražnje.
Umjeren rast realnog dohotka, u uslovima nastavka smanjenja inflacije, povećao bi ličnu potrošnju, dok bi jača dinamika vanjske potražnje od sljedeće godine ojačala robni izvoz. Rizici za ekonomski rast i dalje su naglašeni, i dijelom se odnose na dinamiku kretanja ekonomskih aktivnosti u okruženju.
Usporavanje inflacije na projekcijskom horizontu
Inflacija mjerena indeksom potrošačkih cijena bi trebala nastaviti usporavati, te bi, nakon 14 posto ostvarenih u prošloj godini, mogla usporiti na procijenjenih 6,3 posto u 2023. godini.
"U naredne dvije godine projekcijskog horizonta očekujemo daljnje slabljenje inflacije, do nivoa od 2,9 posto u 2024. godini, te 2,3 posto u 2025. godini. Ovakva očekivanja ukazuju na to da će inflacija u kratkoročnom periodu i dalje biti znatno viša od prosjeka za period otkada se službeno prikupljaju podaci o potrošačkim cijenama u BiH".
Zvanična inflacija u prvih devet mjeseci 2023. godine iznosila je 7,6 posto.
Pad cijena energije najviše je doprinio usporavanju ukupne inflacije, u skladu s kretanjima na svjetskim tržištima, dok je rast cijena hrane još uvijek dosta izražen i znatno doprinosi kretanju ukupne inflacije.
Veliki dio inflatornih pritisaka je, trenutno, posljedica rasta domaćih cijena, koje nisu pod uticajem rasta cijena hrane i energenata na stranom tržištu.
"Rast cijena električne energije, uz prisutno povećanje cijena nafte i naftnih derivata, mogu dodatno povećati inflatorni pritisak u narednom periodu. Daljnji značajan rast nominalnih plata bi mogao dodatno snažiti inflatorne pritiske, ali efekt ovisi i o sposobnosti profitnih marži preduzeća da apsorbuju eventualni rast cijene rada", saopćeno je.
.webp){kind=icon}
