.webp){kind=icon}
Sveobuhvatan pregled ekonomskih pokazatelja ključan je za razumijevanje stanja jedne zemlje i njezina položaja u globalnoj areni. U ovom ćemo se tekstu usredotočiti na tri glavna pokazatelja: bruto domaći proizvod (BDP), indeks potrošačkih cijena (IPC) i nezaposlenost.
Bruto domaći proizvod (BDP) kao ključni pokazatelj ekonomske razvoja
Bruto domaći proizvod (BDP) ključan je ekonomski pokazatelj koji otkriva ukupnu vrijednost svih dobara i usluga proizvedenih u jednoj zemlji tijekom određenog razdoblja. Taj broj iskazuje ekonomski razvoj i produktivnost jedne zemlje. Pomaže nam sagledati snagu ekonomije, ali isto tako otkriva njezin potencijal za rast i napredak.
Čimbenici koji utječu na BDP
Potrošnja: Ako ljudi troše više novca na dobra i usluge, to može rezultirati povećanjem BDP-a.
Investicije: Investicije privatnih i javnih poduzeća također mogu utjecati na BDP. Veće investicije često dovode do veće proizvodnje i rasta BDP-a.
Izvoz i uvoz: Ako zemlja ima veći izvoz od uvoza, to može doprinijeti rastu BDP-a.
Državna potrošnja: Troškovi države za infrastrukturu, javne usluge, obrazovanje i zdravstvo također mogu utjecati na BDP.
Inflacijska stopa: Visoka inflacija može smanjiti kupovnu moć ljudi i smanjiti potrošnju, što može dovesti do smanjenja BDP-a.
Kamatne stope: Kamatne stope mogu utjecati na troškove zaduživanja i ulaganja, što može utjecati na potrošnju, ulaganja i posljedično na BDP.
Demografske promjene: Promjene u populaciji, poput starenja stanovništva ili migracija, mogu utjecati na BDP.
Tehnološki napredak: Inovacije i tehnološki napredak mogu povećati produktivnost i učinkovitost, što može dovesti do povećanja BDP-a.
Depositphotos
Zašto nije dovoljno samo reći koliki je BDP?
Sam broj ne pruža dovoljno informacija o stanju ekonomije.
Struktura BDP-a: Samo poznavanje ukupne vrijednosti BDP-a ne pruža uvid u to kako je taj BDP sastavljen i koji mu sektori ekonomije najviše doprinose. Važno je znati je li rast BDP-a rezultat rasta industrije, usluga, poljoprivrede ili drugih sektora.
Kvalitativni aspekti: Sam BDP ne uzima u obzir kvalitativne aspekte ekonomije. Na primjer, visok BDP može biti rezultat iscrpljivanja prirodnih resursa ili niskokvalitetnih radnih mjesta, što može imati negativne socijalne ili ekološke posljedice.
Raspodjela bogatstva: BDP ne pruža informacije o tome kako se bogatstvo raspoređuje među stanovništvom. Može se dogoditi da je BDP visok, ali većina stanovništva i dalje živi u siromaštvu. Stoga samo poznavanje BDP-a ne pruža potpunu sliku o životnom standardu ili socijalnoj pravdi.
Kvaliteta života: BDP čimbenike poput obrazovanja, zdravstvene zaštite, stanovanja, kvalitete okoliša i drugih socijalnih pokazatelja važnih za blagostanje stanovništva ne mjeri izravno. Visok BDP može biti samo jedan od čimbenika koji utječu na kvalitetu života.
Makroekonomski izazovi: BDP ne otkriva makroekonomske izazove s kojima se zemlja suočava, poput inflacije, nezaposlenosti, javnog duga, neravnoteže u trgovinskoj bilanci i drugih. Ti čimbenici mogu značajno utjecati na ekonomsku stabilnost i blagostanje zemlje.
Veza između BDP-a, gospodarskog rasta i kvalitete života
BDP je usko povezan s gospodarskim rastom i može utjecati na kvalitetu života, ali nije jedini čimbenik koji na to utječe.
Gospodarski rast: Kad se BDP povećava tijekom duljeg razdoblja, to ukazuje na rast gospodarstva. Veći BDP može ukazivati na veću proizvodnju, zapošljavanje i ulaganja, što može pridonijeti rastu gospodarstva.
Stvaranje radnih mjesta: Rast BDP-a može biti povezan sa stvaranjem novih radnih mjesta. Kad gospodarstvo raste, tvrtke obično povećavaju proizvodnju i zapošljavaju više ljudi kako bi zadovoljile rastuću potražnju. To može smanjiti nezaposlenost i pružiti više radnih mjesta, što može poboljšati kvalitetu života kroz veću zaposlenost i prihode.
Povećanje dohotka: Rast BDP-a može dovesti do povećanja dohotka stanovništva. Kad gospodarstvo raste, postoji veća mogućnost za povećanje plaća i prihoda. To ljudima može omogućiti da poboljšaju svoj životni standard, imaju veću kupovnu moć i pristup boljim uslugama.
Veća dostupnost javnih usluga: Rast BDP-a može dovesti do većeg javnog prihoda koji se može koristiti za pružanje boljih javnih usluga poput obrazovanja, zdravstvene zaštite, infrastrukture, socijalne sigurnosti i drugih. To može unaprijediti kvalitetu života stanovništva, poboljšati obrazovanje, pružiti bolju zdravstvenu zaštitu i stvoriti povoljnije okruženje za građane.
Posljedice smanjenja BDP-a na društvo i gospodarstvo
Smanjenje BDP-a može imati različite posljedice za društvo i gospodarstvo.
Ekonomska recesija: Smanjenje BDP-a može ukazivati na ekonomsku recesiju. To može rezultirati smanjenom proizvodnjom, manjim zapošljavanjem, padom prihoda i povećanjem nezaposlenosti. Gospodarske aktivnosti mogu biti ograničene, a potrošnja smanjena.
Siromaštvo i nejednakost: Smanjenje BDP-a može pogoršati siromaštvo i nejednakost. Smanjenje ekonomske aktivnosti može smanjiti prihode stanovništva, povećati broj ljudi koji žive ispod granice siromaštva i otežati pristup osnovnim potrebama. To posebno može pogoditi ranjive skupine u društvu.
Nezaposlenost: Smanjenje BDP-a obično prati povećanje nezaposlenosti. Gospodarska aktivnost može se smanjiti, a tvrtke mogu otpuštati radnike kako bi smanjile troškove. To može dovesti do veće nezaposlenosti i otežati pronalazak novih radnih mjesta.
Smanjenje javnih prihoda: Smanjenje BDP-a može negativno utjecati na javne prihode poput poreza i taksi. To može ograničiti financijske resurse države za pružanje javnih usluga, socijalnu zaštitu, infrastrukturne projekte i druga važna područja.
Investicije i razvoj: Smanjenje BDP-a može smanjiti investicije i otežati gospodarski razvoj. Kad gospodarstvo stagnira ili opada, investitori mogu biti manje voljni ulagati kapital u zemlju. To može negativno utjecati na dugoročni gospodarski rast i razvoj.
Važno je napomenuti da smanjenje BDP-a nije nužno katastrofalno jer ekonomije imaju sposobnost oporavka i prilagodbe. Vlade i ekonomske institucije mogu poduzeti odgovarajuće mjere kako bi ublažile negativne učinke smanjenja BDP-a, kao što su stimulativne fiskalne i monetarne politike, podrška gospodarstvu, ulaganja u infrastrukturu, obrazovanje i druge sektore.
Je li pogrešno uspoređivati BDP i njegov rast s drugim zemljama?
Usporedba BDP-a i rasta BDP-a između različitih zemalja može biti značajna, ali isto tako može biti problematična.
Razlike u veličini i populaciji: Zemlje se značajno razlikuju po veličini i populaciji. Na primjer, veća zemlja može imati veći BDP u apsolutnom iznosu, ali manji BDP po stanovniku u usporedbi s manjom zemljom. Stoga, usporedba samo ukupnog BDP-a ne daje potpunu sliku.
Kupovna moć i troškovi života: Kupovna moć stanovništva i troškovi života mogu značajno varirati među zemljama. Dva područja sa sličnim BDP-om mogu imati potpuno različitu kupovnu moć i standard života zbog razlika u cijenama dobara i usluga. Stoga BDP po stanovniku nije jedini pokazatelj kvalitete života.
Struktura ekonomije: Neki se oslanjaju na izvoz sirovina, dok su drugi orijentirani prema uslugama, tehnologiji ili industriji. Te razlike mogu utjecati na rast BDP-a i usporedba samo na temelju brojki može biti nepotpuna.
Državna intervencija: Neki sustavi imaju veću intervenciju države u ekonomiji, dok su drugi više tržišno orijentirani. Ti različiti pristupi mogu utjecati na rast BDP-a i ekonomske performanse zemalja.
Kad se uspoređuje BDP i rast BDP-a između zemalja, važno je uzeti u obzir te čimbenike kako bi se dobila sveobuhvatna slika. Razmatranjem konteksta, strukturnih i socijalnih razlika, usporedba BDP-a može biti korisno sredstvo za analizu i razumijevanje ekonomskih performansi, ali treba biti oprezan pri donošenju zaključaka ili ocjena temeljenih samo na brojkama.
Indeks potrošačkih cijena za praćenje inflacije i promjena cijena
Indeks potrošačkih cijena (engl. consumer price index – CPI) pokazatelj je koji mjeri promjene cijena tzv. potrošačke košarice proizvoda i usluga koje potrošači redovito kupuju. Ta košarica uključuje hranu, stanarinu, prijevoz, zdravstvenu zaštitu, obrazovanje, energiju i druge potrošačke proizvode.
Metodologija za izračunavanje CPI-ja
Mjerenje CPI-ja uključuje prikupljanje podataka o cijenama iz različitih trgovina i prodajnih mjesta. Cijene se obično bilježe u određenim intervalima, na primjer, svakog mjeseca, kako bi se pratili rast ili pad cijena tijekom vremena. Nakon prikupljanja podataka, izračunava se postotna promjena u odnosu na prethodno razdoblje.
Depositphotos
Na primjer, ako je CPI za određeni mjesec 110, to znači da su cijene u tom mjesecu porasle za 10 posto u odnosu na osnovno razdoblje.
CPI je važan pokazatelj jer pruža informacije o inflaciji i kupovnoj moći potrošača. Pomaže vladama, središnjim bankama, tvrtkama i pojedincima u donošenju ekonomskih odluka. Također se koristi za prilagodbu plaća, mirovina, socijalnih davanja i drugih financijskih obveza kako bi se održala odgovarajuća vrijednost novca u svjetlu promjena cijena.
Ključne stvari koje CPI može otkriti o ekonomiji
Inflacija: CPI je jedan od glavnih pokazatelja inflacije. Povećanje CPI-ja ukazuje na rast cijena, dok smanjenje CPI-ja može ukazivati na deflaciju ili usporavanje rasta cijena. Inflacija ima važne posljedice za ekonomiju, poput smanjenja kupovne moći potrošača, utjecaja na kamatne stope, investicije i ukupnu ekonomsku aktivnost.
Troškovi života: CPI se koristi za praćenje promjena u troškovima života potrošača. Povećanje CPI-ja ukazuje na rast cijena potrošačkih dobara i usluga, što može utjecati na proračune kućanstava, životni standard i potrošnju. Visoka inflacija može smanjiti kupovnu moć i dovesti do smanjenja životnog standarda, dok stabilan ili nizak CPI može ukazivati na stabilnost cijena.
Monetarna politika: Središnje banke koriste CPI kao jedan od ključnih pokazatelja pri donošenju odluka o monetarnoj politici. Ako je inflacija previsoka, središnje banke mogu poduzeti mjere za smanjenje inflacije, poput povećanja kamatnih stopa ili smanjenja novčane ponude. S druge strane, ako je inflacija niska, središnje banke mogu poduzeti korake za poticanje ekonomske aktivnosti.
Planiranje proračuna: CPI se koristi za planiranje proračuna vlade i poslovnih organizacija. Promjene u CPI-ju mogu utjecati na prihode, troškove i projekcije za buduće razdoblje. Također se koristi za prilagodbu plaća, mirovina i socijalnih davanja kako bi se održala odgovarajuća vrijednost u svjetlu promjena cijena.
Usporedba s drugim zemljama: CPI se koristi za međunarodno uspoređivanje cijena i inflacije među različitim zemljama. To je korisno za analizu konkurentnosti, troškova poslovanja, inflacijskih trendova i procjenu relativne razine cijena između zemalja.
Bloomberg
Nezaposlenost – borba za radna mjesta i socijalnu stabilnost
Stopa nezaposlenosti iznimno je važan pokazatelj stanja društva. Može se govoriti o nizu uzroka koji dovode do visoke nezaposlenosti, odnosno strukturalnih poremećaja na tržištu rada između ponude radne snage i potražnje za radnom snagom. Također, nezaposlenost proizvodi niz negativnih posljedica, ne samo ekonomskih, već i socijalnih, socijalno-psiholoških i demografskih.
Podnošljiva stopa nezaposlenosti kreće se između hipotetičnog nultog postotka i pet posto. To znači da većina radno sposobnog stanovništva ima posao koji osigurava barem minimalne uvjete za njihovo preživljavanje, a ako ostanu bez posla, lako mogu pronaći novi posao. Društvo se ne suočava s opasnošću od nemira i prosvjeda, a ekonomski sustav je učinkovit u iskorištavanju radne snage jer uspijeva uključiti većinu radno sposobnog stanovništva, bez obzira na njihove kvalifikacije.
Stopa nezaposlenosti koja se nalazi između pet i 10 posto već izaziva određene ekonomske i socijalne poteškoće. To znači da je potražnja za radnom snagom niža od stvarne ponude, što dovodi do povećane konkurencije među nezaposlenima i smanjenja plaća. Društvo počinje osjećati veće napetosti i nezadovoljstvo, a nezaposlenost može imati negativne posljedice na zdravlje i socijalnu stabilnost.
Stopa nezaposlenosti iznad 15 posto već predstavlja ozbiljan problem za društvo i ekonomiju. To ukazuje na teškoće u stvaranju dovoljnog broja radnih mjesta za radno sposobno stanovništvo, što rezultira siromaštvom, socijalnim isključenjem i ekonomskom nestabilnošću. Visoka stopa nezaposlenosti može dovesti do strukturnih problema na tržištu rada, dugotrajne nezaposlenosti, povećanog socijalnog opterećenja i smanjenja gospodarske aktivnosti.
