U protekloj godini Bosna i Hercegovina suočila se s nizom značajnih događaja i izazova koji su ostavili dubok trag na političkom, ekonomskom i društvenom planu. Iako se očekivalo da će nam 2023. donijeti oporavak nakon korona krize, pad ekonomije Evropske unije uveliko je uticao na industrijsku proizvodnju u BiH.
Na političkom planu, poznata imena iz BiH našla su se na američkoj 'crnoj listi', a neki politički lideri suočavaju se s pravnim poteškoćama, uključujući i postupke pred Sudom BiH. Formiranje vlasti na različitim nivoima, posebno u Federaciji BiH, bilo je obilježeno političkim izazovima i intervencijom visokog predstavnika.
Ovo su ključni događaji koji su obilježili 2023. godinu.
Put ka EU
U 2023. smo ušli optimistično s obzirom na to da je Bosni i Hercegovini krajem prošle godine dodijeljen kandidatski status Evropske unije. Pred bh. vlasti stavljeno je 14 prioriteta Evropske komisije, kao i drugi reformski procesi. Početkom novembra ove godine BiH je dobila zeleno svjetlo za otvaranje pregovora uz nekoliko uvjeta koji trebaju biti ispunjeni do marta 2024. godine. U izvještaju Evropske komisije o napretku BiH na putu ka EU, koji je šef Delegacije EU u BiH Johann Sattler uručio predsjedavajućoj Vijeća ministara BiH Borjani Krišto početkom novembra, navodi se, između ostalog, da je postignut ograničen napredak u većini poglavlja pravne stečevine EU.
Bloomberg Adria
I dalje su potrebne ustavne i izborne reforme kako bi se Ustav uskladio s Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, a jedan broj odluka Ustavnog suda tek treba da se u cijelosti provede, uključujući i odluku o državnoj imovini. U izvještaju je u dijelu koji se tiče ekonomije navedeno da je BiH u "ranoj fazi uspostavljanja funkcionalne tržišne ekonomije", te da su se saradnja i koordinacija kreiranja ekonomske politike na državnom nivou i među entitetima dodatno pogoršali.
Kao rezultat toga, unutrašnje tržište zemlje ostaje fragmentirano, što negativno utiče na poslovno okruženje. Nezaposlenost je i dalje veoma visoka, a migracija radne snage i dalje traje. Program ekonomskih reformi (ERP) zemlje i dalje je lošeg kvaliteta, a implementacija reformi je ograničena.
Početak godine obilježilo je i formiranje vlasti na nivou FBiH i državnom nivou, dok je vlast u RS-u formirana krajem 2022. Vlada FBiH je formirana nakon što je visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Christian Schmidt donio odluku kojom je deblokirao imenovanje Vlade FBiH. Schmidt je tom prilikom istakao kako je političarima ostavio dovoljno vremena da donesu određene odluke, ali da to nisu učinili. "Ne idem u prilog ili protiv bilo kojeg naroda ili stranke. Princip uzajamnog poštovanja se mora primjenjivati. Nijedan konstitutivni narod nije napadnut niti ga se ne poštuje", rekao je Schmidt.
Pad izvoza
Kada je riječ o ekonomiji, bosanskohercegovačka privreda susrela se s brojnim problemima s obzirom na to da se smanjenje BDP-a Njemačke već na proljeće počelo osjećati i u BiH, a godinu završavamo padom industrije i izvoza te većim vanjskotrgovinskim deficitom.
Krajem maja ekonomisti su upozorili da će recesija u Njemačkoj biti bolna za bh. ekonomiju s obzirom na to da je ova zemlja jedan od najznačajnijih vanjskotrgovinskih partnera BiH. Ekonomisti su najavili da će vrlo vjerovatno doći do pada ekonomske razmjene s EU i gubitka dijela tržišta za naše kompanije. Nažalost, ove prognoze su bile tačne.
Od početka godine industrijska proizvodnja u BiH bilježi godišnji pad, a najveći mjesečni pad od 5,5 posto zabilježen je u junu.
U februaru su kompanije iz drvne industrije najavile da ih čeka teška godina, a u prvih šest mjeseci zabilježen je pad izvoza svih grupa proizvoda, izuzev namještaja od drveta i drvenih montažnih kuća. Također je zaustavljen rast izvoza šumskih drvnih sortimenata. Pad proizvodnje zabilježen je i u tekstilnoj industriji. Zbog pada narudžbi kompanija Alma Ras ugasila je pogon u Bosanskom Petrovcu čime su 52 uposlenika ostala bez posla. Ista situacija se desila i s kompanijom Prevent, koja je ugasila svoja postrojenja u Visokom i Bužimu.
Za razliku od prethodnih godina, kada je metalska i elektro industrija ostvarivala veoma dobre rezultate, 2023. godina donijela je stagnaciju i pad poslovanja. Većina privrednih društava suočava se sa smanjenjem narudžbi i zahtjevima za smanjenje cijena proizvoda.
Od marta BiH bilježi pad izvoza i uvoza, te je tako do kraja godine vanjskotrgovinski deficit narastao na 10 milijardi i 15 miliona KM. Slabija eksterna potražnja oslikala se na kategoriju izvoza, pogotovo kada je riječ o izvozu u Evropsku uniju.
Iako je prethodnih godina IT sektor bilježio kontinuiran rast, globalni poremećaji i otkazi u velikim tehnološkim kompanijama prelili su se i na BiH, iako u manjoj mjeri. Ono što je bila posljedica ovih dešavanja jeste smanjenje zapošljavanja u svim sferama IT sektora te najavljeno usporavanje rasta i razvoja ovog sektora u BiH.
Namjenska industrija, s druge strane, bilježila je dobre rezultate u 2023. godini, posebno kompanija Pretis, koja je zauzela lidersku poziciju. Rasli su prihodi i profitabilnost finansijskog sektora uslijed rasta kamata. Međutim, ni visoke kamate nisu uticale na smanjenje kreditne aktivnosti te je tako tokom cijele godine zabilježen rast plasiranih kredita, ali i depozita. Naša banka je prva finansijska institucija u regiji koja je na lokalnoj berzi uspješno emitovala ESG obveznice. Prodato je 60 posto ponuđenih obveznica, a u narednom periodu se očekuje značajna ekspanzija.
Rast plata i odlazak radne snage
U 2024. godinu privrednici iz FBiH ulaze sa skupljom strujom za 20 posto, što bi moglo dovesti do pada privrednih aktivnosti, kako su upozorili. Iako je bilo ambicioznih najava o povećanju minimalne plate na 1.000 KM u FBiH, odnosno na 1.050 KM u RS-u, do toga nije došlo. Dok još nema nikakvih naznaka o povećanju minimalne plate u FBiH, Vlada RS je donijela odluku kojom će minimalna plata u ovom entitetu u 2024. iznositi 900 KM.
Također, dugo najavljivani i obećavani set fiskalnih zakona u FBiH kojim bi se rasteretila privreda nije usvojen ni ove godine, ali je usvojen novi prag za ulazak u PDV sistem - s 50.000 KM na 100.000 KM.
Iako je prosječna plata rasla, to nije bilo dovoljno da zadrži radnike u BiH. Najvažniji trend koji je obilježio tržište rada u BiH jeste odliv kvalitetne radne snage uz istovremeni rast potražnje za kvalifikovanom radnom snagom, posebno u uslužnim djelatnostima kao što su prodavači, kuhari, konobari i vozači. Uvoz strane radne snage se također znatno povećao, a radnici najčešće dolaze iz Pakistana, Bangladeša, Indije i Filipina.
Depositphotos
Ovu godinu pamtit ćemo i po zaduženjima entiteta na berzi. Tako se RS u ovoj godini obveznicama i trezorskim zapisima zadužila za 828,34 miliona KM, a FBiH za 387,69 miliona KM.
Rekordne cijene nekretnina u cijeloj BiH, unatoč očekivanjima da će cijene padati, obilježile su 2023. Pad cijena se ne očekuje ni u narednoj godini, ali pozitivno je i što se ne previđa daljnji rast.
Inflacija, koja je prošle godine bila rekordna, usporava od početka godine s izuzetkom augusta. U osmom mjesecu ove godine godišnja inflacija je iznosila 4,7 posto, dok je u julu iznosila četiri posto. U novembru je godišnja inflacija usporila na 1,7 posto. Centralna banka BiH prognozira inflaciju od 6,1 posto za ovu godinu, što je nešto niže u odnosu na prethodnu prognozu od 6,3 posto, koja je objavljena u jesenjem krugu srednjoročnih makroekonomskih projekcija.
U prvih deset mjeseci ove godine zabilježen je rast broja turista u odnosu na prošlu godinu, međutim brojke su još uvijek ispod rekordnih nivoa pretpandemijske 2019. godine. Tako je BiH u periodu januar-oktobar 2023. godine posjetilo 1,3 miliona turista, što je za 19,1 posto više u odnosu na isti period 2022. godine. Broj posjeta je manji za 6,7 posto u odnosu na isti period 2019. godine.
U narednoj godini bi se mogao očekivati veći broj turista s obzirom na to da su uvedene nove linije s bh. aerodroma. Između ostalog, Lumiwings je pokrenuo letove prema šest destinacija s Tuzlanskog aerodroma. Ryanair će od aprila početi letove prema pet destinacija s Međunarodnog aerodroma Sarajevo, a subvencije za nove linije dobile su još aviokompanije Sunexpress Airlines i Wizz Air Hungary LTD.
Hapšenja i sankcije
A američka 'crna lista' duža je za nekoliko imena iz BiH. Tako su na ovu listu dospjela djeca Milorada Dodika, kao i Petar Đokić, ministar industrije, energetike i rudarstva RS, Savo Cvijetinović, član izvršnog odbora SNSD-a, i Duško Perović, dugogodišnji šef predstavništva RS u Moskvi.
Inače, protiv Dodika i v. d. direktora Službenog glasnika tog bh. entiteta Miloša Lukića pokrenut je postupak pred Sudom BiH, a terete se za krivično djelo neizvršavanja odluka visokog predstavnika u BiH. Dodik je potpisao Ukaz o proglašenju Zakona o neobjavljivanju odluka visokog predstavnika za BiH u Službenom glasniku RS, kao i Ukaz o proglašenju Zakona o nesprovođenju odluka Ustavnog suda BiH na teritoriji bh. entiteta Republika Srpska. Glavni pretres se trebao održati 20. decembra, ali je odgođen. Prethodno je na ročištu, s obzirom na to da su obojica rekli da ne razumiju optužnicu, Sud BiH konstatirao da su se izjasnili da nisu krivi.
Milorad Dodik (Srna)
Ured za kontrolu strane imovine Ministarstva finansija SAD (OFAC) uveo je sankcije Nenadu Stevadniću, Željki Cvijanović, Radovanu Viškoviću i Milošu Bukejloviću. Diana Kajmaković, bivša državna tužiteljica, i Osman Mehmedagić, bivši šef Obavještajno sigurnosne agencije BiH (OSA), stavljeni su na crnu listu State Departmenta.
Mehmedagić i predsjednik Suda BiH Ranko Debevec krajem godine su uhapšeni zbog sumnje da su počinili krivična djela zloupotrebe položaja, povezana s drugim krivičnim djelima iz Krivičnog zakona BiH.
Sve u svemu, 2023. se nije puno razlikovala od prethodnih godina, posebno kada je riječ o politici, ali postoje određeni napreci. Zeleno svjetlo EU daje nadu da će konačno biti provedene potrebne reforme koje će doprinijeti boljoj vladavini prava i unapređenju poslovnog ambijenta.
Stari bh. problemi, kao što su usvajanje fiskalnih zakona, odliv kvalitetne radne snage i nepostizanje dogovora o minimalnoj plati i dalje su aktuelni. Ipak, bilo je i pozitivnih vijesti, kao što su oporavak turizma, rast finansijskog sektora i usporavanje inflacije.
Šta nas čeka u 2024. uveliko će zavisiti od globalnih kretanja, posebno situacije u Evropskoj uniji. Kada je riječ o tržištu rada, narednu godinu obilježit će nedostatak radne snage, ali i moguća otpuštanja u pojedinim sektorima, koja će biti uzrokovana upravo mogućom recesijom u zemljama EU. Ekonomisti očekuju stabilizaciju inflacije s obzirom na to da je BiH prošla kroz izazovno razdoblje koje je rezultiralo znatnim pritiskom na ekonomiju. Stoga je ključno da se zadrži postojeći nivo stabilnosti, a očekivanja su da će se inflacija kretati unutar raspona od dva do tri posto.
.webp){kind=icon}
