Industrijska proizvodnja u novembru zabilježila je treći uzastopni mjesečni i godišnji pad potaknut padom proizvodnje u segmentu vađenja ruda i kamena i proizvodnji baznih metala.
Na mjesečnom nivou proizvodnja kapitalnih proizvoda veća je za 2,6 posto dok je pala proizvodnja u ostalim segmentima. U poređenju s novembrom 2022. porasla je proizvodnja energije i kapitalnih proizvoda.
Posmatrano prema područjima djelatnosti, na mjesečnom ali i godišnjem nivou najveći pad zabilježen je u djelatnosti vađenje ruda i kamena.
Kada je riječ o oblastima djelatnosti u novembru je, a u poređenju s oktobrom najveći rast zabilježen je u proizvodnji papira i proizvoda od papira za 23,2 posto, proizvodnji računara te elektronskih i optičkih proizvoda za 15,7 posto i tekstila za 14,4 posto. S druge strane najviše je pala proizvodnja baznih metala za 53,8 posto i ostalih saobraćajnih sredstava za 30,6 posto.
Na godišnjem nivou najveći rast bilježi proizvodnja farmaceutskih proizvoda-28,5 posto, dok najveći pad bilježi proizvodnja baznih metala-66,5 posto.
Za razliku od prethodnih godina, kada je metalska i elektro industrija ostvarivala veoma dobre rezultate, 2023. godina donijela je stagnaciju i pad poslovanja.
"Ukoliko bi došlo do dodatnog pogoršavanja situacije na tržištu EU i ne bude pravovremenih mjera, neminovna će biti otpuštanja radnika i gašenje pogona", rekao je Almin Mališević, sekretar Udruženja metalske i elektroindustrije FBiH.
Većina privrednih društava suočava se sa smanjenjem narudžbi i zahtjevima za smanjenje cijena proizvoda, rečeno je na sjednici Odbora Udruženja metalske i elektro industrije FBiH pri Privrednoj komori FBiH.
Pad industrije u EU
Tarik Kadrispahić, konsultant i vlasnik kompanije Targer, za Bloomberg Adriju kaže da recesija u Njemačkoj tokom ove godine i plus očekivani period slabog rasta narednih godina za domaće kompanije znači pad prometa, odnosno potražnje od glavnih partnera.
"Ovakvi padovi, dijelom značajni, već su pogodili naš automobilski ili drvni sektor. Ovdje predlažem da se firme što prije pozabave pronalaskom dodatnih kupaca ili čak tržišta. Plus, da u skladu s tehnologijom i resursima kojima raspolažu pronalaze kupce iz skroz drugih branši ili tržišta. Primjer, ako radite metalske komponentne za automobile, slične komponente se ugrađuju u mašine ili bijelu tehniku", navodi Kadrispahić.
S druge strane, dodaje, recesija u Njemačkoj može dovesti i do usporavanja uvoza radne snage, a to naše kompanije mogu iskorisiti da za narednih nekoliko godina sebe učine poželjnijim za domaću i uvoznu radnu snagu.
Pročitaj više: Neočekivani pad njemačke industrije, recesija sve izvjesnija
Numanović: Pad prometa industrije i potreba za diverzifikacijom
"Tu mislim i na visinu primanja, ali i na ostale beneficije prema zaposlenima. Dodatno, uvijek je aktuelna i priča o nearshoringu, odnosno prilici da naše kompanije preuzmu poslove ili usluge koje su se dosad izvodile daleko u Aziji. Ovaj proces ne zavisi toliko o recesiji, ali mu se treba posvetiti, uložiti napore, novac, vrijeme. Zlatno je pravilo da je kriza šansa. Pitanje je kako ćemo je iskorisiti za svoje potrebe", naglašava Kadrispahić.
Industrijska proizvodnja u eurozoni pala je u oktobru više od očekivanog, što bi mogao biti znak recesije. Sezonski prilagođena industrijska proizvodnja smanjena je za 0,7 posto u eurozoni i za 0,5 posto u Evropskoj uniji (EU) u odnosu na septembar 2023. godine, prema procenama Eurostata objavljenim u srijedu.
Nivo industrijske proizvodnje u eurozoni najniži je od 2020. godine, dok je mjesečni pad veći i od 0,3 posto, koliko je bilo očekivanje ekonomista koje je anketirao Bloomberg.
U poređenju s oktobrom 2022. godine, industrijska proizvodnja smanjena je za 6,6 posto u eurozoni i za 5,5 posto u EU.