Nakon deset mjeseci uzastopnog godišnjeg usporavanja inflacije, četiri uzastopna mjesečna pada cijena, u Federaciji Bosne i Hercegovine cijene su ponovno porasle. Ovakav rast je bio i očekivan, s obzirom da je u augustu porasla cijena nafte, te je i u odjeljku Prijevoz zabilježen najveći rast cijena i to za 3,8 posto.
Na mjesečnom nivou cijene su zabilježile rast od 0,9 posto dok su na godišnjem nivou više za 3,6 posto.
Pored prijevoza zabilježen je rast cijena hrane, namještaja, stanovanja, te u odjeljcima kultrua i rekreacija, obrazovanje i zdravstvo. S druge strane pojeftinila je odjeća i obuća, komunikacije i ostala dobra i usluge.
Statistički podaci za 2023. godinu ukazuju kako je trend ekonomskog rasta Bosne i Hercegovine iz prethodne godine znatno usporen, što je posljedica rasta cijena roba i usluga, odnosno inflacije, te slabljenja ekonomske aktivnosti u međunarodnom ekonomskom okruženju.
Iako se očekivalo usporavanje inflacije tokom cijele godine, analitičari Bloomberg Adrije su upozorili da bi do odstupanja u ovom periodu moglo doći zbog cijena hrane, ali i eventualne pojave energetskih šokova.
Što se tiče energenata, njihova cijena postajaće sve bitnija kako se bude približavala zima, naročito u onim zemljama koje nisu uspjele da se snađu i reorganiziraju zalihe.
Pročitaj više: Odgovori vlasti na inflaciju doveli do rasta cijena, osim u BiH
Čavalić: Nema idealne inflacije, ali je ona od dva ili tri posto prihvatljiva
Smanjenje proizvodnje nafte
To ne znači da se očekuje nova energetska kriza do kraja godine, ali postoje rizici zbog smanjenja obima proizvodnje nafte OPEC+ i nepovoljnih vremenskih uvjetima koji mogu da umanje efektivnost hidroelektrana. "Ne zaboravimo hronične pritiske da se pređe na održive izvore energije, kao i geopolitičke rizike", dodali su analitičari.
Cijena nafte je ovog kvartala snažno porasla, dosegnuvši najviši nivo u 10 mjeseci, zahvaljujući ograničenjima u opskrbi ključnih članova OPEC+ Saudijske Arabije i Rusije, kao i svjetlijim izgledima u dvije najveće svjetske ekonomije SAD-u i Kini. Unatoč tome što je ovaj rast ponovo potaknuo razgovore o povratku cijena nafte na nivo od 100 dolara, to bi moglo biti glavobolja za centralne bankare, uključujući one u Fedu koji će kasnije danas donijeti novu odluku o smjeru monetarne politike.
Fjučersi zapadnoteksaške i brent nafte premašili su 90 dolara nakon što su Rijad i Moskva najavili da će do kraja godine nastaviti slati manje količine nafte na globalno tržište. Lider OPEC+ nastavit će proizvoditi milion barela dnevno manje do decembra, ostavljajući dnevnu proizvodnju na devet miliona barela, što je najniži nivo u decenijiu. Rusija će izvoziti 300.000 barela manje dnevno - također do decembra.
(Ažurirano u prvom paragrafu)