.webp){kind=icon}
Broj registrovanih kompanija u Federaciji Bosne i Hercegovine na kraju juna ove godine iznosio je 66.741 i za 2,8 posto je veći u odnosu na isti period prošle godine, a u poređenju s krajem 2022. za 1,6 posto.
U prvoj polovini ove godine, broj obrta je porastao za 2,8 posto u poređenju s prvom polovinom 2022., a u odnosu na decembar taj broj je veći za 2,2 posto.
Najveći broj kompanija registriran je u oblasti trgovine na veliko i malo, te ostalim uslužnim djelatnostim. Najveći broj obrta se bavi trgovinom i ugostiteljstvom i hotelijerstvom.
U odnosu na isti period prošle godine, primjetno je smanjenje broja kompanija u prerađivačkoj industriji, proizvodnji i snabdijevanju električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija i finansijskim djelatnostima.
Najveći broj pravnih lica registrirano je kao društva sa ograničenom odgovornošću i ostalim pravnim oblicima.
"Činjenica je da se u posljednjih nekoliko godina, dakle u posljednjoj deceniji, dešavaju neke pozitivne promjene na polju poduzetništva u BiH, što je svakako rezultat i ekonomskih reformi i globalizacije, olakšanog pristupa fondovima", za Bloomberg Adria TV kazao je Senajid Đozo iz Investicijske fondacije Impakt.
Nažalost, promjene se najviše dotiču industrija koje proizvode nisku ili eventualno srednju dodanu vrijednost, pa zbog toga i svjedočimo anemičnom rastu privrede u BiH.
"Sektor koji bi se izdvojio je sasvim sigurno sektor informacijskih tehnologija, koji se u posljednjim godinama najbrže razvijao u BiH i koji većinu svojih prihoda ostvaruje izvozom", rekao je Đozo.
Ono što je dodatno istakao jeste da je važno raditi na svijesti poduzetništva u BiH, reformama i bržoj administraciji, jer će to dodatno privući strane investicije. "Jedna marka na domaćem tržištu jednaka je dvije na stranom", zaključio je Đozo.
Koordinirana podrška
U posljednjih nekoliko godina, u BiH lokalne zajednice, ministarstva, međunarodne i nevladine organizacije realiziraju razne projekte podrške i razvoju poduzetništva. Međutim, u BiH još uvijek ne postoji tačan podatak koliko je tih biznisa opstalo i razvilo se. Poseban problem je i što se ovi projekti ne razvijaju sistemski i koordinirano.
''Prilikom kreiranja programa podrške treba voditi računa o sveobuhvatnosti i prikladnosti programa ciljnoj grupi kako bi se izbjegle negativne posljedice poticanja nedovoljno spremnih osoba za ulazak u poduzetničku aktivnost'',kazala je za Bloomberg Adriju Mirela Omerović, članica tima Globalnog monitora poduzetništva (GEM) u BiH.
Dodaje da je potrebno raditi na sinhronizaciji napora u okviru ovih programa kako bi podrška bila efikasnija, te istovremeno raditi na unapređenju poduzetničkog okruženja što je najbitnije za osobe koje pokreću i razvijaju vlastite biznise.
Podaci o poduzetničkim percepcijama o osnivanju preduzeća i o sposobnostima potrebnim za ulazak u poduzetništvo u BiH govore da 13,4 posto odraslog stanovništva u BiH vjeruje da postoje prilike za osnivanje biznisa u području u kojem žive. Međutim, stopa straha od neuspjeha je i dalje visoka i prema posljednjim rezultatima iznosi 27,2 posto što implicira procenat osoba koje uočavaju dobre poslovne prilike ali ih strah od neuspjeha sprečava u pokretanju biznisa, pokazali su rezultati istraživanja, GEM-a u BiH.
Ovakvi podaci su sasvim očekivani ako uzmemo u obzir s kojim problemima se susreću svi oni koji se odvaže pokrenuti vlastiti biznis. Čest problem koji naknadno utiče na zatvaranje biznisa jeste upravo nedvoljna analiza izvodljivosti poslovne ideje u različitim aspektima počevši od samog proizvoda/usluge, do tržišta, organizacione i finansijske izvodljivosti, što često bude uzrok da osobe koje pokrenu biznise tek po registraciji poslovanja uoče određene manjkavosti ili neodrživost poslovnog modela. Također, stepen edukacije o poduzetništvu kako formalne tako i neformalne nije na zadovoljavajućem nivou u BiH, što uz nedostatak razvijenih menadžerskih vještina poduzetnika, također, može uzrokovati propast biznisa.
''S druge strane, poduzetničko okruženje u BiH nije podržavajuće za započinjanje i razvoj poslovanja, čemu svjedoče i podaci Doing Business izvještaja Svjestke banke. Razni parafiskalani i fiskalni nameti od kojih nisu, u većini slučajeva, izuzeti novoosnovani biznisi, značajno otežavaju rad i poslovanje. Uz to nedovoljna razvijenost fizičke, komercijalne ali i poduzetničke infrastrukture negativno utiče na poduzetničke procese u BiH'', zaključuje Omerović.
