.webp){kind=icon}
Denis Lasić, vršitelj dužnosti direktora Autocesta Federacije BiH (JP Autoceste FBiH), istakao je važnost završetka izgradnje autoceste Koridor 5C. Prema njegovim riječima, očekivanja su da do početka sljedeće godine u Federaciji BiH bude izgrađen kompletan koridor.
Izgradnja se proteže na osam gradilišta, s ukupno 61 kilometrom autoceste od Zenice sjever do južnog dijela Žepča. Na jugu zemlje, kroz Hercegovinu, u izgradnji je 11 kilometara autoceste od Počitelja do Zvirovića, uključujući najveći most na Koridoru 5C, most Počitelj, koji je nedavno spojen u cijelosti.
"Prije nekoliko dana u potpunosti je spojen most Počitelj, dug jedan kilometar. Radi se o jednoj od najviših građevina u regionu sa stubovima koji dosežu do 100 metara, koja predstavlja najveći most na Koridoru 5C. Dionica Počitelj – Zvirovići će biti završena i puštena u promet na jesen ove godine, a veže se na već ranije izgrađenu dionicu Zvirovići-Bijača, čime će 21 kilometar autoceste u Hercegovini biti u prometu", rekao je Lasić.
Prema njegovim riječima, kada je riječ o sjevernom dijelu Koridora 5C, krajem sljedeće godine bit će pušten u promet 21 kilometar. Korisnici će imati mogućnost voziti se autocestom bez prekida u dužini od oko 120 kilometara, od Bradine na ulazu u Hercegovinu do Poprikuša nadomak Žepča, kaže Lasić u intervjuu za Fenu.
"Izgradnjom autoceste kroz Hercegovinu BiH će biti u potpunosti povezana s evropskim cestovnim koridorima, na sjeveru s Koridorom X, a na jugu s autocestom A1 (Dalmatina) u Hrvatskoj, što će donijeti izravnu korist za cijelo društvo kroz razvoj općina i gradova kroz koje prolazi, te omogućiti dodatni razvoj gospodarske zajednice i turističkih potencijala", objašnjava on.
Fena
Do kraja 2023. godine bi trebale biti ugovorene dionice Mostar sjever – Mostar jug, tunel Prenj, kao i tunel Kvanj.
Kako kaže, u ovoj godini u Hercegovini planirano je da počne izgradnja 30 kilometara autoceste. Do kraja ove godine planira se ugovaranje preostale posljednje dionice na sjevernom dijelu Koridora 5C od Maglaja do Žepča dužine 12 kilometara, čime će u izgradnji biti kompletan sjeverni dio Koridora 5C. U prvoj polovici sljedeće godine bi trebala biti ugovorena i dionica Mostar jug – tunel Kvanj, čime će u izgradnji biti kompletan južni dio Koridora 5C. "Ostaje nam još da poduzmemo aktivnosti s ciljem osiguranja sredstava i raspisivanja tendera za dionicu od Bradine do ulaza u tunel Prenj, koja je trenutno u fazi izrade projektne dokumentacije", pojašnjava Lasić.
Ove godine počinje izgradnja tunela Prenj, najdužeg tunela na koridoru 5C. Lasić ističe da je tunel Prenj tehnički najzahtjevniji i jedan od najkompleksnijih objekata u historiji građevinarstva naše države. Riječ je o tunelu čija je dužina 10,9 kilometara i predstavlja najzahtjevniji objekt na Koridoru 5C, kao deveti najduži cestovni tunel u Evropi.
Društveno-ekonomski razvoj regije
Ovakvi projekti doprinose društveno-ekonomskom razvoju regije, kao i boljem povezivanju s EU, a sve u interesu građana i poslovnih subjekata. Govoreći o značaju Koridora 5C za integraciju BiH u EU, Lasić kaže kako naša država uz pomoć Koridora 5C postaje važna tranzitna zemlja koja povezuje evropski jugoistok i sjever, te na taj način stvara šansu za ubrzani pristup zapadnoeuropskim i euroatlantskim integracijama.
"Jedan od ključnih uvjeta za dugoročan gospodarski rast i integraciju u europsko okruženje je ulaganje u održivu infrastrukturu. Povezivanjem sjevera s jugom naše zemlje razvijamo potencijale, posebice u području industrije, poljoprivrede i turizma. Cestovna infrastruktura jedan je od glavnih pokretača gospodarskog i društvenog razvoja svake zemlje. Svaka nova dionica na Koridoru 5C utjecat će na bržu integraciju Bosne i Hercegovine u Europsku uniju", navodi on.
Od 19. juna ove godine realizirano je uvezivanje elektronske naplate cestarine između JP Autoceste FBiH i JP Autoputevi RS temeljem potpisanog Memoranduma o suradnji. Korisnicima je omogućeno da na teritoriji cijele Bosne i Hercegovine prolaze kroz naplatne rampe, bez zaustavljanja, plaćajući cestarinu beskontaktno korištenjem sopstvenog TAG uređaja.
"Sustav naplate cestarine koji je uspostavljen s JP Autoputevi RS dobro funkcionira. Prema našim podacima, do sada smo rekonfigurisali oko 250 uređaja korisnika koji imaju uređaje JP Autoputevi RS. Korisnici su pozitivno reagirali na nove mogućnosti elektronske naplate cestarine koji se ogleda u jedinstvenom TAG uređaju za autocestu u cijeloj Bosni i Hercegovini", kaže on.
Jedinstvenim sistemom naplate povećat će se i sigurnost u prometu, što je jedan od od primarnih ciljeva, uz istodobno smanjivanje gužve na autocestama.
"U planu je proširenje projekta na zemlje regije te smo i s Hrvatskim autocestama potpisali Memorandum o suradnji. Dogovoreno je uvezivanje elektronske naplate cestarine s Hrvatskim autocestama. Trenutno provodimo aktivnosti koje se odnose na testiranje uređaja u svrhu postizanja kompatibilnosti, a kako bi uskoro sustav bio pušten za korisnike", kaže Lasić.
