Trend smanjenja broja radnika u tehnološkim kompanijama, koji je već nekoliko mjeseci prisutan u velikim, svjetskim kompanijama nije imao značajnijeg uticaja na IT sektor u Bosni i Hercegovini.
Prema riječima Damira Maglajlića, direktora Bit Alijanse, rezovi se odnose uglavnom na najveće svjetske tehnološke kompanije poput Twittera, Mete ili Googlea, koje su u posljednjih nekoliko mjeseci smanjile broj zaposlenih, svaka iz svojih razloga, ali uglavnom zbog smanjenja troškova i promjena poslovnih politika.
''Većina bh. kompanija je izvozno orijentisana i koliko znam, nije došlo do bilo kakvih ozbiljnijih padova ili otkazivanja narudžbi'', pojasnio je Maglajlić za Fenu.
Maglajlić je istaknuo da još uvijek nemaju egzaktne podatke za 2022. godinu, ali prema određenim analizama koje rade domaći IT sektor je nastavio svoj snažan rast.
''Nije došlo do bilo kakvih ozbiljnijih padova ili otkazivanja narudžbi'', kazao je Maglajlić/Facebook
Ranije je Maglajlić za Bloomberg Adriju kazao da je u prošloj godini, broj zaposlenih u IT industriji u BiH dosegao 8.500, te da su ove kompanije prihodovale oko milijardu KM.
"Većina prihoda ostvarena je od izvoza, što predstavlja znatno povećanje u odnosu na prethodnu godinu", kazao je on.
Dodao je da su, prema podacima Agencije za statistiku BiH, prosječna primanja za IT sektor u kontinuiranom porastu.
''Ovakvi podaci nisu začuđujući s obzirom na to da u odnosu na ostale sektore u BiH, IT sektor generiše značajno veći prihod po zaposleniku'', kazao je Maglajlić.
Nedostatak kadrova
Naglašava da u BiH kao i u ostatku svijeta, postoji konstantna potražnja za IT kadrovima, te da još nije čuo za višak takvih kadrova.
''Nedostatak kvalifikovane radne snage nam je najveći problem. Iz obrazovnih institucija u BiH ne izlazi dovoljan broj kvalifikovane radne snage i zaista je potrebna reforma u ovom segmentu'', kazao je Maglajlić.
"Ja mislim da se mi svi to pitamo, ali nekako bih počeo pozitivnim stavom da nećemo biti prvi na spisku za otpuštanje, prije svega zato što su strane kompanije dolazile u naš region iz više razloga. Jedan je definitivno taj 'value for money', koji mi nudimo, i mislim da, ako se 'potrefi' malo sreće, možda baš naši klijenti ili naši projekti ne budu toliko pogođeni tom makroekonomskom situacijom koja nije toliko povoljna trenutno i kod većih kompanija", kazao je Popov za Bloomberg Adriju.
Popov smatra da je prednost IT sektora u našem regionu velika zainteresovanost za ovu industriju, kao i obećavajuća primanja koja ovi poslovi donose.
"Ta zainteresovanost definitivno utiče na to da imamo veći pul talenata i da su ljudi dovoljno uporni da nastave da se razvijaju, da rade i da zapravo budu konkurentni na tržištu'', kaže Popov naglašavajući kako eksperti, ipak, nerijetko odlaze u inostranstvo da bi predvodili neke velike projekte.
Trump računa na to da će SAD dio tereta carina prebaciti na strane izvoznike, tako da će oni biti spremni sniziti cijene i preuzeti dio tereta carina, koji se ne bi u potpunosti prebacio na rast cijena na američkom tržištu.
U vremenu geopolitičkih (ne)prilika koje nas svakodnevno potresaju, potrošači i investitori su jako pesimistični, zbog čega dolazi do suzdržavanja od potrošnje i ulaganja, što jasno vodi usporavanju rasta.
Iako je osnovna carina već na snazi, više carine za neke zemlje - koje zamjenjuju, a ne dodaju se na stopu od 10% - trebale bi stupiti na snagu 9. travnja.
Carine koje je predsjednik SAD Donald Trump uveo cijelom svijetu dovele su do toga da Austrija preispituje svoje dugogodišnje protivljenje trgovinskom sporazumu između EU i bloka Mercosur.
Trump je srušio ekonomski model baziran na slobodnoj trgovini razvijan od kraja Drugog svjetskog koji je SAD Marshallovim planom izvezao u Europu, a Europa kasnije u ostatak svijeta.
Unesite svoju e-mail adresu na koju ćemo Vam poslati link za resetiranje lozinke
Premašen je maksimalan broj uređaja. Ako ste vlasnik računa, kliknite na "Pošalji prijavu e-poštom" kako biste primili e-poštu s linkom za prijavu. Slijedite link i moći ćete upravljati uređajima povezanim s vašim računom.